Tko kaže ili gdje piše da se u vrtu mora saditi i sijati samo povrće, a u cvjetnjaku samo cvijeće, voćnjaku voće itd. Pitanje je to čiji se odgovor, između ostaloga može naći kod obitelji Veseli iz Šenkovca. Sam pogled na njihov vrt govori da je sve moguće pak čak i gredica na kojoj raste cvijeće, začinsko i ljekovito bilje, ali i presadnice povrća.
– Oduvijek živim s biljem pa tako već i 33 godine, koliko sam u Međimurju, gdje sam se preselila iz Sv. Ivana Žabnog, objašnjavala je Vanja Detić-Veseli dok nas je vodila kroz svoje dvorište.
Njeno dvorište, voli reći, živi punim plućima od pojave prve jače zrake sunca pa do kasne jeseni kada u prvi plan dolazi crnogorica. Grede i gredice koje se protežu i isprepliću uzduž i poprijeko dvorišta, trenutno su prepune proljetnog cvijeća među kojem se posebno ističu mirisne đurđice. Ružmarin i vlasac, preslica i stolisnik, luk i paprika, bor i vrba, biljke su koje su se savršeno uklopile i uravnotežile te dvorištu dale prekrasan izgled, raj za oči i odmor za dušu. Svemu tome treba dodati i ukrasno drveće i grmlje bobičasto voće te voćke jabuka, trešanja, šljiva…..
Korisno i upotrebljivo bilje
Uzgoj i njega biljaka jednako zaokuplja bračni par. No, oni biljke ne uzgajaju samo radi ljepote i raskoši dvorišta već ih beru, suše i prerađuju. Začinsko se bilje naravno, koristi u kuhinji, dok se od ljekovitog bilja izrađuju čajevi, masti, macerati, tinkture i aromaterapijski jastuci. U jastucima doduše zna završiti i pokoja začinska biljka. Istina, teško je ovoga puta reći što je u stvari začinska, a što ljekovita biljka jer primjerice ružmarin, lavandu, mentu, kadulju koristi i u kuhinju i u preparatima.
– Ljekovito bilje zanimalo me još kao malu djevojčicu, kaže Vanja. Kako tada nije bilo interneta, roditelji su mi kupovali enciklopedije i knjige pa tako danas poznajem 50-tak vrsta ljekovitog bilja. Uz to mogu se pohvaliti i raspoznavanjem isto toliko vrsta gljiva što jestivih, što uvjetno jestivih pa sve do otrovnih.
Dio ljekovitog bilja uzgaja u vrtu poput kadulje, preslice, gospine trave, kamilice, gaveza, a ono što njoj nedostaje za kojekakve pripravke bere na okolnim livadama oko svoje obiteljske kuće.
– Zna se točno kada i u koje vrijeme se bere koja biljka, poučila nas je dalje. Ukoliko bilje berem za čaj, sušim ga doma u košarama koje stavljam u hladovinu tavana. Čaj si spremam prema potrebi i želji tako da to može biti samo jedna vrsta bilja ili pak ih pomiješam. Naravno, treba znati koje biljke idu, odnosno mogu se miješati a koje se pobijaju.
Tinkture, macerate i masti radi po vlastitoj recepturi i za vlastite potrebe. Koji put se radi o preparatu za njegu kože, kose, noktiju, a ima i onih koji povoljno djeluju na ljudsko zdravlje. Ukoliko pak zbog obilja prinosa, napravi nešto što obitelj ne može potrošiti, rado podijeli prijateljima i rodbinu. Jer, kaže, ljudi jednostavno vole domaće proizvode. Njihove i je pravo, domaće i pritom ne koriste nikakve pesticide i umjetna gnojiva.
Bilje je i sastavni dio interijera kuće
Vanja, uz vanjsko bilje voli i kućno cvijeće pa se tako tegle mogu naći na svakom koraku. Treba reći da su i one mahom, njenih ruku djelo.Kad pak dođe zima i stegnu debeli minusi, obitelj uživa u zimskom vrtu punom sobnog bilja.
