Mala Subotica u vrtlogu preplaćenih kamata u “švicarcima”

dvorana msubotica6
Dvorana u okovima švicarskih franaka

O dužničkom ropstvu i preplaćenim kamatama kredita koji su se prije petnaestak godina masovno uzimali u švicarskim francima u javnost se do sada govorilo i pisalo uvijek vezano uz fizičke osobe. No, slučaj Male Subotice i njihova kredita za sufinanciranje izgradnje školske sportske dvorane pokazuje da su se i pravne osobe našle u tom vrtlogu. Doduše, ovo je prvi takav slučaj u Međimurju koji je javno obznanjen.

Načelnik Općine, Valentino Škvorc svoje je vijećnike izvijestio o mogućnosti podizanja tužbe da u što skorijem roku preduhitre zastaru.

– Općina je 2005. godine za sufinanciranje gradnje školske sportske dvorane uzela kredit od 2 milijuna kuna na rok otplate od 10 godine i to u “švicarcima”, podsjetio je vijećnike, načelnik Škvorc. Glavnica je otplaćena u iznosu od oko 2,3 milijuna kuna dok je kamata iznosila oko 460.000 kuna. Kredit se preplatio upravo zbog situacije oko franka. Točni iznos trebao bi utvrditi sudski vještak ukoliko se odlučimo za tužbu.

U međuvremenu se Općina konzultirala i s Udrugom franak iz koje su ih uputili na odvjetnika uz napomenu da sami moraju odlučiti hoće li podići  tužbu ili ne.

Kako su do sada tužbe podizale samo fizičke osobe, u razgovoru s odvjetnikom, načelniku Škvorcu rečeno je da bi isti uvjeti trebali vrijediti i za pravne osobe. No, kako do sada još s te strane nitko nije podigao tužbu, ništa nije sigurno. Krenu li u tužbu i izgube spor, očekivani troškovi kretali bi se oko 15% zatraženog povrata kamata, odnosno oko 60 tisuća kuna.

Ni krivi ni dužni u neobranom grožđu

U prvi mah, čovjek ne može, a da se ne zapita pa kako je to moguće da su i općine uzimale kredit u švicarcima. No treba se pri tom prisjetiti pravila javne nabave kako je najjeftinija ponuda ujedno i najpovoljnija ponuda koja mnogima, kasnije u raznim oblicima dolazi na naplatu. Bilo da se radi o loše izvedenim radovima, neplaćenim kooperantima, zateznim kamatama ili u ovom preskupom kreditu u švicarcima.

– Na dan uzimanja kredita, odnosno 18. svibnja 2005. tečaj CHF iznosio 4,727 kuna, da bi se u 2015. popeo na  7,49 kuna, dala nam je pojašnjenje Ljiljana Cerovečki iz općinskog računovodstva. Kredit je bio uzet na rok od 10 godina, poček 6 mjeseci, a otplatna rata iznosila je 3475 CHF mjesečno. Drugim riječima, počeli smo s ratom od 16.605 kn, a završili s nešto više od 26.000 kuna, pojasnila je Ljiljana Cerovečki.

Prema riječima tadašnjeg načelnika, Josipa Šegovića, odluku o podizanju kredita moralo je odobriti i općinsko vijeće, a ministarstvo financija Republike Hrvatske dati svoju suglasnost.

– Više se ne sjećam točno sve procedure oko odabira banke, poručio nam je bivši načelnik Šegović. Znam samo da nismo išli u kredit navrat-nanos. U konačnici, takvu odluku moralo je odobriti i potvrditi tadašnje Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa koje je bilo nositelj investicije teške 15-tak milijuna kuna.

Uz Općinu, u sufinanciranje nove dvorane uključila se i Županija s milijun kuna.

Cijeli slučaj, odnosno sva dokumentacija sada je predana odvjetniku koji bi trebao angažirati sudskog vještaka i voditi slučaj.

 

 

 

Ostavi komentar