Spomendan svetog Martina, jednog od pet najvažnijih vinskih svetaca uz sv. Vinka, sv. Jurja, sv. Ivana Krstitelja i sv. Mihovila, slavi se 11. studenog na datum njegova pogreba. Njegovo štovanje rašireno je diljem Međimurja, a ponajviše u našem vinskom kraju i u Svetom Martinu na Muri u kojem je zaštitnik župe.
Rođen je oko 316. u Sabariji u današnjoj Mađarskoj. Bio je vojnik i časnik. U slikarstvu ga se najčešće prikazuje na konju i ogrnutog crvenim plaštem. Legenda kaže da se jedne zimske nakon dužnosti ophodnje vraćao u svoj vojnički tabor smješten sjeverno od Pariza. Uz rub ceste zatekao je siromaha u dronjcima, koji je drhtao od hladnoće pa ga je zamolio za milostinju. No, Martin kod sebe nije imao ni novca ni išta drugo da mu da. Tada se dosjetio da uzme svoj široki, časnički ogrtač, prepolovi ga mačem na pola i tu polovicu dao je promrzlom siromahu. Tvrdi se da mu se sljedeće noći ukazao sam Isus. Ta scena svake se godine uprizoruje u Svetom Martinu na Muri, što je jedan od zaista rijetkih običaja u cijeloj Hrvatskoj i treba ga i dalje njegovati.
Osim s konjem, sv. Martin prikazuje se i s guskom. Nakon smrti sv. Hilarija, biskupa u Toursu u Francuskoj, Martinu su ponudili da preuzme službu biskupa. Bio je vrlo popularan u narodu zbog svoje jednostavnosti i skromnosti. No legenda kaže da je on takvu čast odbio i da se sakrio u neku štalu s guskama. Guske su počele gakati i otkrile njegovo skrovište. Na kraju je Martin ipak proglašen biskupom od Toursa.
Zato se za proslavu Martinja uvijek pripremaju guske i patke uz zelje i čurke, a naravno tu je i neizostavan obred krštenja mošta u mlado vino.
