Međimurci proizvode odlično kozje mlijeka, ali što s jarićima?

brendiranje jaretine-nevenka gadanec
Raste broj koza no jariće nitko ne želi!

U Međimurju raste broj koza i ovaca tim više što je varaždinska Vindija pojačala program kooperacije, ali i program kreditiranja uzgajivača. I dok s jedne strane to dovodi do pojačane proizvodnje mlijeka što svakako odgovara uzgajivačima, s druge strane javlja se i sve veći problem plasmana koza, odnosno kozjeg mesa.

Najmlječnija koza u Hrvatskoj iz Gornjeg Kraljevca

To da već godinama imamo kravu u Međimurju koja daje najviše i najbolje mlijeko gotovo je već svima poznato. Naime, o Milanu Branoviću iz Kuršanca na ovom mjestu pišemo već nekoliko godina uzastopno. No, o kozi samozatajnog Denisa Petremanca iz Gornjeg Kraljevca baš i nismo imali prilike. Radi se o najmlječnijoj kozi na razini Republike Hrvatskoj, koja je po jednoj laktaciji od 300 dana proizvela 2200 litara mlijeka. Koza naravno živio i raste na jednoj od tri najbolje farme u Hrvatskoj.

– Uzgajivači nemaju problema sa ženskim podmlatkom budući da ga ostavljaju za svoje stado, objasnila je za naše novine, Nevenka Gadanec, predsjednica Regionalne udruge kozara i ovčara Međimurske županije i dodala: – Problem predstavljaju jarići s kojima ne znamo kud i kamo.

Lani su bez problema prodali 300 jarica, no za jariće, kaže, jednostavno ne postoji interes. Malo čudno, s obzirom da se kozje meso drži pravim specijalitetom i poslužuje u posebnim prigodama (Uskrs, Božić, svadbe, krstitke, i sl.). Osnovna osobina jarećeg trupa je mala količina unutarmišićne i potkožne masnoće. Uz to, bogato je bjelančevinama, makro i mikro elementima te vitaminima, što potvrđuje njegovu visoku hranjivu vrijednost.

Shodno tome, kozari i ovčari sve više pričaju i razmišljaju o pokretanju postupka brendiranja jaretine kako bi lakše ušli u restorane, hotele i ostale turističke objekte na Jadranu. U svemu tome, imaju i svesrdnu pomoć Antuna Kostelića, profesora sa zagrebačkog Agronomskog fakulteta, inače rođenog Međimurca.

– Međimurje se može pohvaliti najvećim brojem uzgojno valjanih koza, objasnio je naš profesor. Te su životinje pod strogom selekcijom i za svaku od njih zna se kojeg je podrijetla. Međimurje ima i najmlječniju kozu na razini Republike Hrvatskoj, koja je po jednoj laktaciji od 300 dana proizvela 2200 litara mlijeka. Taj oblik proizvodnje na razini Republike Hrvatske je podcijenjen, iako su kozarstvo i ovčarstvo u ovome trenutku jedine pozitivne grane u stočarstvu.

Za sada se još uvijek samo dogovaraju o cjelokupnom procesu brendiranja koji i nije tako jednostavan niti pak ide preko noći.

– Naša Udruga je osnovana na regionalnom principu. Broji 35 uzgajivača s 3200 uzgojno valjanih grla koja su po kvaliteti najbolja u Hrvatskoj. Za sada se još uvijek dogovaramo, a ni ni ne znamo još pod kojim ćemo imenom ići s brendiranje, ističe predsjednica Nevenka. U opciji je međimurska jaretina, ali i varaždinska te hrvatska.

Mjere programa potpora male vrijednosti u poljoprivredi

– Krajem svake godine provodi se kontrola mliječnosti naših koza za što su nam računi veliki, pa smo sretni što nam Županija sufinancira 50% iznosa, ističe naša sugovornica.

A pomoć kozarima samo je jedna od najavljenih mjera pomoći međimurskim poljoprivrednicima. Naime, nakon nekoliko godina stanke, Međimurska županija ponovno je pokrenula projekt dodjele potpore u poljoprivredi. Drugim riječima, raspisan je Javni poziv za dodjelu potpora male vrijednosti u poljoprivredi koji obuhvaća 7 mjera za što je u proračunu osigurano 655.000 kuna. Uz edukaciju i stručno osposobljavanje poljoprivrednika, Županija potpomaže podizanje i obnovu trajnih nasada, nabavku i postavljanje sustava za zaštitu višegodišnjih nasada od tuče, sudjelovanje na sajmovima i izložbama, programe kvalitete, stvaranje robne marke i zaštitu međimurskih poljoprivrednih proizvoda, ekološku poljoprivredu te iskorjenjivanje artritisa encefalitisa koza.

Župan Matija Posavec, obećao je tijekom godine raspisivanje Javnog poziva još nekoliko mjera, za što je u Proračunu sveukupno osigurano 1,3 milijuna kuna. Korisnici potpora mogu biti poljoprivredna gospodarstva upisana u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava, udruge poljoprivrednih proizvođača, udruge koje se bave razvojem ruralnog područja i očuvanja vrijednosti sela te poduzetnici i ustanove koje u trenutku objave javnog poziva imaju sjedište i djelatnost na području Međimurske županije.

 

Ostavi komentar