[layerslider id=”3″]
U osamnaestom stoljeću u Europi su nicali takozvani pametni gradovi kojima su ondašnji ekonomisti željeli pokazati da postoje i bolja rješenja od postojećih. Zvali su ih socijalisti utopisti, pamtimo imena Roberta Owena, Thomasa Morea i drugih. Željeli su pokazati da mogu postojati i bolji načini proizvodnje od grubih kapitalističkih načina i neljudskih uvjeta života radnika.
Prije nešto više od godinu dana u Europskoj uniji pokrenuta je vizija takozvanih pametnih sela. Pojedini entuzijasti već ih polako realiziraju, u Sloveniji su već predložili izvršno financiranje iz budžeta EU za 1919. godinu iz Fonda ruralnog razvoja. Projektom će biti obuhvaćene tri slovenske općine.
Kad su u pitanje novci iz EU, niti u Hrvatskoj se ne spava. Udruga općina RH nedavno je na tu temu otvorila Centar za kompetencije koji je započeo s radom klasičnim načinom, putem prikupljanja informacija i besplatnim radionicama. Sve za sada već viđeno, od prvih radionica do pametnih projekata mogu proći godine i nikom ništa.
Vizija projekta pametna sela temelji se na definiranju socijalne slike sela, poslovne, turističke i kulturne slike, a s ciljem smanjenja depopulacije, umrežavanje zajedničkih interesa, ali i pronalaženje investitora. Cilj je povećanje kvalitete života u svim segmentima, da on postane sličan kao u gradovima.
Pritom se imaju u vidu nove tehnologije i digitalne mogućnosti. Na nedavnoj konferenciji na Bledu išlo se tako daleko da je komesarka za digitalnu ekonomiju EU Marija Gabrijel naglasila da pametna sela imaju „centralnu ulogu u stvaranju, pametnih održivih ekonomija 21. stoljeća“.
Lijepo je kad se selima daje tako visoko mjesto u razvoju nove ekonomije, no kako to učiniti? Takav bi zaokret ujedno značio i to da bi mladi ostajali na selu mnogo više nego do sada, ne bi jurili u gradove za boljim životom.
Najvažnije je pitanje međutim je li ta vizija realna ili utopistička, kao tri stoljeća ranije. Vizija kao vizija, iz nje se ne može vidjeti koliko je primjenjiva, no neke smjernice imamo već danas.
Nije slučajno što se za viziju pametnih sela već zainteresirala jedna domaća jaka tehnološka tvrtka, i to za područja energije i održivog razvoja te promet i pametne mreže.
Kako bi to sve skupa trebalo izgledati, možemo samo nagađati, a pogotovo što bi bila centralna uloga nove održive ekonomije sela.
Jedino što nam pada na pamet je da se tu misli na pametne mreže koje bi sakupljale i raspodjelivale energiju koju bi proizvodili na selu iz sunca i vjetra ili drugog održivog izvora u takozvanim energetskim zadrugama, koje može imati svako pojedino selo ili općina. Promet bi se organizirao putem pametnih vozila, bez prevelike potrebe za automobilima, a poljoprivredni proizvođači proizvodili bi za poznate kupce. Je li to utopija?
