Petak, 11. ožujka – Donosimo dnevni pregled ratnih događanja u Ukrajini našeg novinara Josipa Šimunka
Predsjednik Rusije Vladimir Putin najavio je mobilizaciju i slanje dobrovoljaca u Ukrajinu, što je očit znak da ciljevi i planovi nisu ostvareni. Osim toga, za neuspjeh je pronašao krivce u FSB-u, Službi državne sigurnosti, prije KGB, a ponovno su spomenuti i Sirijci. Predsjednik Putin sastao se danas s predsjednikom Bjelorusaije Lukašenkom, tema je vjerojatno bila jačanje pritiska na Ukrajinu ili provedba ranijih dogovora.
Prava opasnost po ukrajinske snage dolazi iz Bjelorusije ukoliko vojska te zemlje prijeđe granice Ukrajine. Današnje provokacije na granici Bjelorusije i Ukrajine koje su iscenirane, nisu prazna prijetnja. Vojska Bjelorusije može držati snage Ukrajine u stalnoj opasnosti zbog napada s boka. Prema ukrajinskim izvorima, bjeloruska vojska mogla bi noćas krenuti u napad.
Ruska vojska raketama dugog dometa u petak je počela gađati gradove na zapadu Ukrajine, Ivano-Frankivk i Lutsk, što može biti uvod u novu ofanzivu.
Za sada se čini, (petak u večernjim satima, šesnaesti je dan rata), da se sprema pozicijski rat jer ruska vojska nema dovoljno snaga za zauzimanje gradova, a pogotovo osvajanje Kijeva, iako mu je sve bliže. Pozicijski rat ne odgovara Rusiji, iako je brojčano i vojno daleko nadmoćnija zbog mogućnosti razaranja i velikog broja žrtava, u gradovima. Ne odgovara niti Ukrajini, no ona ne može birati. Pregovori o miru još očito nisu na dnevnom redu.
STANJE NA BOJIŠTIMA
Kijevsko bojište
Opkoljavanje Kijeva kao prvi cilj ne odvija se prema željama ruskih generala, otpora je sve više. Zbog svojeg položaja na rijeci Dnjepar i jezerima koja su sjeverno i južno od grada, Kijev je jako teško zauzeti. Osim toga čini se da Rusi imaju premalo snaga za to, obzirom da oko milijun branitelja brani Kijev, brojke je zapravo nemoguće znati. U mirnodopsko vrijeme grad je imao oko tri milijuna stanovnika, ako je evakuirano oko pola stanovnika, to znači da je u gradu još oko milijun i pol stanovnika, potencijalnih branitelja. Za napad na tako veliki grad trebalo bi angažirati barem jedanput više vojnika. Tih ruskih snaga naprosto nema. To pak znači da se ide na blokadu i dugotrajno ratovanje.
Sam Kijev se kao grad prostire na oko 810 kvadratnih kilometara, te je usporedbe radi, nešto veći od Međimurja. Rijeka Dnjepar ga dijeli na istočni i zapadni dio. Radi lakšeg snalaženja i razumljivosti, dajemo kratak pregled ratnih operacija kod Kijeva prema stranama svijeta.
Sjeveroistočno bojište kod Kijeva
Ukrajinske snage na sjeveroistoku od Kijeva (sjevernije je Bjelorusija) se dobro drže, traju borbe oko gradova Černihiva (Černigov), grada s oko 300.000 stanovnika i grada Sumija koji se nalazi istočno od Kijeva, također s oko 300.000 stanovnika. Na oba pravca vode se žestoke borbe, ukrajinske uporišne točke su zapravo gradovi koje je teže osvojiti, a osim toga, lakše je naći zaštitu. Ruske snage su stigle djelom i do predgrađa Kijeva. Ukrajinske snage primjenjuju partizanski način ratovanja, koji će jačati dolaskom proljeća. U ovom trenutku na djelu je pregrupiranje ruskih snaga na tom pravcu napada, razlog je jasan, veliki otpor branitelja. Prema britanskim izvorima, na tom se pravcu uskoro očekuje velika ruska ofanziva.
Istočno bojište kod Kijeva
Ruske snage koje su napredovale iz tri pravca s istočne strane prema Kijevu i stigle do vanjske linije obrane Brovari – Borispilj, gdje je jučer zaustavljena i uništena kolona tenkova i vozila. Veči gradovi u pozadini ruskih snaga su u okruženju, no borbe se i dalje vode na cjelom prostoru.
Ruske snage i dalje napadaju glavne gradove regija, tako Harkiv (Harkov) koji je stalno pod granatama, zabilježeno stotinjak napada u jednom danu. Ruske snage nastoje na taj način prisiliti grad na predaju, kao uostalom i druge gradove. Problem je to što gradovima koji su u okruženju sve više nedostaje osnovnih namirnica za život, a vjerojatno i oružje i municija.
Zapadno bojište kod Kijeva – desna obala Dnjepra
Na zapadnom pravcu preko rijeke Dnjepar koji je za branitelje i najopasniji zbog mogućeg prekida veza se zaleđem i zapadnom Ukrajinom, ruske snage stvaraju prsten oko Kijeva širine tridesetak kilometara, koji je sjevernije mnogo širi. Tenkovskim prodorima presječena je autocesta prema Žitomiru, gradu prema zapadu Ukrajine, oko sto kilometara udaljenom od Kijeva. Na sjeverozapadnom dijelu ispred Kijeva napadnut je grad Hostomel, koji ima 17.000 stanovnika. Ukrajinci se brane protuoklopnim oružjem i aktivnom obranom, te prepadima na neprijateljski snage.
Elitne ruske snage napadaju manje gradove sjeverozapadno uz Kijeva. Napadnuti su gradovi ili naselja Irpinj, grad u kijevskoj oblasti s 62.000 stanovnika, grad Buča i grad Borodnjanka. Ruski padobranci doživjeli su još u nedjelju veliki poraz kod Buče.
To bojište je međutim najranjivije ukoliko bi ukrajinske snage napale tu grupaciju i presjekle je prema Dnjepru. To za sada nije izgledno, jer se ne zna što će učiniti Bjelorusija. Naime, ako ukrajinske snage krenu u napad na tom pravcu, iz pravca Bjelorusije (sa sjevera) moguće je ukrajinske snage udariti u bok.
Južno bojište kod Kijeva – desna obala Dnjepra
O južnom bojištu kod Kijeva se zapravo najmanje zna, najmanje je podataka. Južno bojište nalazi se tu na desnoj obali velike rijeke Dnjepar i jezera te je rijekom odsječeno od istočnog bojišta.
Ruski pravci napada dolaze iz područja Ukrajinke, ili iz pravca Bojarke i grada Višneve koji je prije nekoliko dana raketiran. Ne zna se koliko je tu jaka ukrajinska obrana, a prema nekim izvješćima, čini se da je tu ruska vojska ostvarila najveće prodore prema Kijevu.
Ratište uz Crno more
Najteže je u Mariupolju, napadi ruskih snaga je danonoćni i ne prestaju. Već je ubijeno više od 1500 građana. Mariupolj, grad i luka na Azovskom moru, sad već duboko u pozadini ruskih snaga, postao je svojevrsni simbol otpora i prkosa agresoru no istovremeno i meta agresora koji ne bira sredstva.
Nastavlja se napada prema Odessi, traje napad na grad Ivano-Frankivsk, Rusi tvrde da su zauzeli grad Volnovehu, koji se nalazi sjeverno od Mariupolja.
I to ratište sve se više pretvara u pozicijski rat. Zbog toga je danas predsjednik Vladimir Putin najavio da je 16.000 dobrovoljaca s Bliskog istoka spremno za rat u Ukrajini, a trebali bi se boriti zajedno sa separatistima, (Donjeck i Lugansk).
Dron iznad Zagreba otvorio niz obrambenih pitanja
Pravu uzbunu izazvao je u Zagrebu ruski dron starije generacije koji je prošlu noć pao na Zagreb, na sreću bez žrtava. Kako se za sada čini, moguće je ispaljen iz separatističke proruske republike koja se nalazi između Ukrajine i Moldavije. Dron je navodno letio u Rumunjskoj tri minute, preko Mađarske oko 40 minuta, a u Hrvatskoj 6 minuta, prije nego je pao.
Najvažnije pitanje postavili su novinari: kako se moglo dogoditi da dron preleti tri zemlje pod zaštitom NATO-a, da nitko ne reagira. Da su ga i zamijetili radari, ne bi se stigli dići zrakoplovi.
Hrvatska vojska može braniti nebo samo do 3,5 kilometara visine , nema rakete srednjeg dometa, što se sad pokazuje velikim problemom u slučaju bilo kakvog napada iz zraka. To drugim riječima znači da je donekle zaštićena Hrvatska vojska, ali ne i građani. Sličnu ranjivost pokazala je i Mađarska.
Rusija više nije najpovlaštenija nacija
Američki predsjednik Biden najavio je ovog petka da će skupina najbogatijih zemalja poznata pod nazivom G-7, ukinuti status najpovlaštenije nacije Rusiji. To znači da je SAD spremna uvesti mnogo više carine na niz ruskih roba, od alkohola (ruska votka), do dijamanata. Status najpovlaštenije nacije Rusiji ukinut će i EU.
Sažetak pripremio novinar Josip Šimunko
>> Počeo rat za Kijev, napadi i protunapadi smjenjivat će jedni druge
