Na današnji dan, 11. rujna 2001. godine dogodio se niz koordiniranih napada protiv SAD-a pri čemu su se srušila oba nebodera Svjetskog trgovačkog centra u New Yorku, a ubijeno je skoro 3000 ljudi.
Napad na simbole moći Zapada šokirao je svijet, a SAD je objavio „rat teroru“ kako bi uništio međunarodni terorizam.
– Danas su napadnuti naši sugrađani, naš način života i sama naša sloboda, izjavio je predsjednik Bush u obraćanju naciji povodom napada.
Prema službenom izvještaju, 19 osoba u službi Al-Qaide, mreže militantnih islamističkih organizacija, otelo je 4 američka zrakoplova.
Dva su udarila u nebodere Svjetskog trgovačkog centra koji su se nešto kasnije srušili. Treći zrakoplov je udario u glavno sjedište Ministarstva obrane SAD-a, Pentagon, dok se četvrti srušio u polje u Pennsylvaniji.
Napadi su relativno najznačajniji događaj koji se dogodio u 21. stoljeću u smislu općih ekonomskih, socijalnih, kulturnih i vojnih posljedica koje su uslijedile u SAD-u i ostatku svijeta.
Službeni izvještaj govori kako su oteti zrakoplovi pretvoreni u najveće samoubilačke bombe u povijesti te su izazvali najubitačnije napade ikad počinjenje protiv SAD-a.
Prvi napad se dogodio u 8:46 ujutro, zrakoplov se zabio u sjevernu zgradu. Ubrzo je krenula evakuacija preostalih ljudi iz zgrade, a televizijske ekipe već su bile na terenu.
Samo 18 minuta nakon prvog napada, drugi zrakoplov se zabio u južnu zgradu.
Ljudi su bili zarobljeni u unutrašnjosti te su u očaju telefonima zvali voljene, moleći za pomoć ili jednostavno da se oproste.
Diljem svijeta milijuni su gledali stravične prizore ljudi koji su se bacali iz plamtećih zgrada.
Ubrzo dolazi i do 3. napada pri čemu se avion zabio u zgradu Pentagona.
Četvrti oteti zrakoplov se srušio u polju u Pennsylvaniji, a pretpostavlja se da su otmičari namjerno srušili zrakoplov ili su izgubili kontrolu nakon što su ih napali putnici.
Sumnja se da su otmičari 4. zrakoplova namjeravali udariti u zgradu kongresa SAD-a ili u Bijelu kuću.
Nitko nije preživio niti u jednom od otetih zrakoplova.
Neki putnici i posada uspjeli su iz otetih zrakoplova ostvariti telefonske pozive. Također, govorili su da je u zrakoplovima nekoliko otmičara, a kasnije se identificiralo da ih je bilo 19.
Osim mnogobrojnih ljudskih žrtava i srušenih nebodera Svjetskog trgovačkog centra koji su imali po 110 katova, srušeno je 5 drugih zgrada, a uništene ili teško oštećene i 4 postaje podzemne željeznice.
Na Manhattanu je također oštećeno 25 zgrada, a komunikacija je bila otežana zbog rušenja telekomunikacijskog tornja na vrhu nebodera.
Oko 200 ljudi je skočilo, palo ili bilo izgurano u smrt s nebodera padajući na ulicu ili okolne krovove zgrada.
Službenim izvještajem inženjera zaključeno je da se rušenje nebodera dogodilo zbog niza događaja.
Udar zrakoplova oštetio je veći broj vanjskih potpornih elemenata zgrada, manji dio unutarnjih te je također skinuo pasivnu požarnu zaštitu s velikog broja potpornih elemenata.
Zapaljenje goriva zrakoplova zapalilo je urede na udarenim i okolnim katovima, a kerozinski požar se ugasio za 5-10 minuta.
Nakon toga, buknuo je migrirajući uredski požar koji je oslabio grede, pa su se počele uvijati i za sobom vući vanjske potporne stupove.
Iako su se katovi negdje odvajali, to nije bilo ključno za gubljenje statike. Kada su počeli pucati vanjski nosivi stupovi, težina gornjeg dijela zgrada je bila prevelika te je zgrada počela propadati.
Jedan dio javnosti smatra kako su se zgrade trebale srušiti padom na stranu jer ovakvo rušenje sliči kontroliranom rušenju zgrada.
Osama Bin Laden je u svojoj izjavi prihvaćanja odgovornosti za napade rekao kako je motivacija bila “vraćanje slobode našem narodu”, “kažnjavanje agresora” i “nanošenje ekonomske štete SAD-u.”
Jedan dio javnosti odbija zaključak o njihovoj odgovornosti za napade te najčešće tvrdi da su CIA i Mossad odgovorni.
Drugi tvrde kako je američka vlada prikrila neke informacije te ih čuva u tajnosti.
U oba navedena slučaja pretpostavlja se da je motivacija stvaranje razloga za američku vojnu ekspanziju na Bliskom istoku s krajnjim ciljevima SAD-a koji su bili uglavnom vezani uz proizvodnju nafte.
Analiza javnog mišljenja 30. kolovoza 2004. objavila je kako skoro polovina stanovništva (49,3%) grada New Yorka i oko 41% stanovništva države New York vjeruje da su neki od američkih dužnosnika unaprijed znali za ovaj napad.
Službena istraga također je izazvala brojne kontroverze, počevši od samih imena i identiteta odgovornih terorista, uništenja stotina tisuća tona dokaznog materijala i sl.
Napadi su, osim ljudskih žrtava, imali ogromne posljedice za svjetsku politiku i značajne ekonomske posljedice u SAD-u i svijetu.
Izvor: Wikipedia, Wikipedia, History: the definitive visual guide (2009., Mozaik knjiga)
