U međimurskom vinogorju polako idu kraju berbe grožđa, a s druge strane u vinogradima su najvidljiviji simptomi zlatne žutice. Na području Općine Štrigova trenutno ima 32 zapuštenih vinograda, od čega ih je 11 zaraženo fitoplazmom na osnovu pregleda Fitosanitarne inspekcije dana 23. kolovoza.
Kakvo je točno stanje na terenu raspitali smo se kod komunalnog redara u Općini Štrigova Stjepana Pozderca koji stalno obilazi vinograde diljem općine prema zaprimljenim dojavama. Najveći broj zaraženih vinograda nalazi se u mjesto Banfi uz samu slovensku granicu, posebice u predjelu koji se naziva Vešički vrh. Komunalni redar odveo nas je tamo i pokazao nam na nekoliko primjera kako izgleda vinograd zaražen zlatnom žuticom.
Kazao nam je da su u nekoliko navrata, ove i prijašnje godine, izvijestili naredbu u obliku letaka na oglasnim mjestima po mjesnim odborima, međutim ta naredba nema pravnu snagu jer je to samo letak upozorenja, objasnio nam je u nastavku cijeli postupak koji po pitanju zlatne žutice mora izvršiti komunalni redar. 
– Najprije moram poslati ljudima preporučenom pošiljkom opomenu i rok za uklanjanje zaraženih čokota. Ako vlasnik, odnosno korisnik, ne ispoštuje naredbu do tog roka tek onda idu kazne, naglasio je Pozderec.
– Kazne još nisu naplaćene, trenutno dogovaramo s odjelom računovodstva u općini visinu kazne. Prvo šaljemo opomene, a kad prođe rok tada idemo u nadzor. Ukoliko se ne poštuje rok i upozorenje tek se tada šalju kazne, odgovorio nam je Pozderec na naše pitanje jesu li do sad bile naplaćene kazne za neuklanjanje zaraženih trseva.
Naglasio ja da ovih dana ljudi svakodnevno dolaze i prijavljuju primjere zlatne žutice bilo kod sebe ili u susjedstvu. Prije dva tjedna područje Općine Štrigova posjetila je Fitosanitarna inspekcija koja je s komunalnim redarom obišla 15 zaraženih vinograda. Fitosanitarna inspekcija poslat će naredbe za hitno uklanjanje cijelog vinograda, odnosno trseva s korijenom kako se zaraza ne bi dalje širila na susjedne vinograde.
– Do sad sam stekao iskustvo i mogu procijeniti kolika je zaraženost vinograda. Svaki vinograd koji je zaražen više od 20 posto mora cijeli ići van, naglasio je Pozderec.
Kakvo je stanje u međimurskom vinogorju po pitanju zlatne žutice upitali smo poznatog međimurskog agronoma Milorada Šubića koji budno prati situaciju od 2009. godine kada je zlatna žutica u Hrvatskoj po prvi put uočena i potvrđena.
Prema procjeni s terena većina vlasnika vinograda ističe da je manje zaraze nego prošlih godina, no da trebamo imati na umu da je ovogodišnji svibanj bio jako hladan pa su se prvi simptomi zlatne žutice javili puno kasnije nego ranijih godina. 
– Krajem prvog tjedna rujna bolest se najviše vidi i najlakše prepoznaje te mogu reći da imamo manje dojava nego prije. Koliko su se manji vinogradari, pogotovi vikendaši, uključili u akciju suzbijanja to mi je teško procijeniti jer ih ima jako puno, naglasio je Šubić.
Ako se nastavi ovakva praksa, istaknuo je Šubić, odnosno tendencija krčenja žarišta zaraženih trsova, onda možemo očekivati dobre rezultate.
– Kao najveći problem u općini i dalje je situacija sa sve većim brojem zapuštenih zemljišta s neriješenim imovinskim stanjem. Problem je naročito naglašen kod zapuštenih vinograda zbog žutice, ali i velikih troškova kod krčenja, istaknuo je načelnik općine Štrigova Stanislav Rebernik .
Prema najavi načelnika u planu je osnivanje komunalnog poduzeća u vlasništvu Općine Štrigova te čišćenje zapuštenih parcela nedostupnih vlasnika, čime će se dogoditi velik pomak u smislu rješavanja problematike zapuštenih zemljišta.
OKVIR
Kako prepoznati zlatnu žuticu?
Uzročnik zlatne žutice je mikroorganizam koji prenosi kukac američki cvrčak, koji se nastanjuje na vinovu lozu, siše njezine sokove i time širi zarazu. Bolest se manifestira začepljenjem cjevčica u stabljici vinove loze, čime se automatski sprečava protok sokova kroz njih pa se rubovi lišća počinju uvijati prema dolje i mijenjati boju.
Simptomi zlatne žutice vinove loze postaju vidljivi od kraja lipnja i uočavaju se do kraja vegetacije tijekom rujna i listopada. Kod bijelih sorti grožđa rubovi lišća uvijaju se prema naličju tako da list poprima kopljasti, nepravilno žuti i krt izgled pa se kod stiskanja rukom drobi. Kod crvenih sorti grožđa lišće crveni, a ostali simptomi su jednaki kao kod bijelih sorti. Mladice na zaraženom trsu početkom jeseni ne odrvenjavaju već ostaju zelene. S tim simptomima grožđe propada, a dugoročno trs sve manje i manje rodi. Ono što je karakteristično za zlatnu žuticu je da u roku dvije trs propada u cijelosti.
Sve što je sumnjivo poželjno je da se čim prije makne. Znači, ne čekati zimu ili proljeće, nego odmah rezati do zdravog dijela trsa sve ono što pokazuje tipične znakove fitoplazmatske žutice.
