U Republici Hrvatskoj odlukom Hrvatskog sabora od 2022. godine obilježavamo Hrvatski dan šećerne bolesti, 14. svibnja. Svjetski dan šećerne bolesti obilježava se svake godine diljem svijeta 14. studenog.
Putem javnozdravstvenih akcija, tribina, predavanja, radijskih i TV emisija, itd. podiže se svijest građana o pandemijskim razmjerima bolesti, koja ne bira spol, rasu, kontinent, a obolijevaju sve mlađe osobe.
Prevencijom, ranim otkrivanjem i pravovremenim liječenjem početak bolesti, kao i nastup kroničnih razornih komplikacija, mogu se odgoditi, čak i spriječiti. Ukoliko su vrijednosti glikemije natašte 7 mmol/L ili više, radi se o šećernoj bolesti. U slučaju da je laboratorijska vrijednost između 5.6 mmol/L i 7 mmol/L, radi se test opterećenja glukozom, tj. OGTT, kako bi se na vrijeme dijagnosticirao predijabetes, odnosno intolerancija glukoze, koji s vremenom, ako se ne liječe, dovode do šećerne bolesti.
Cilj je bolest otkriti u ranijoj fazi, kada još nema simptoma – pojačano žeđanje i glad, učestalo mokrenje, umor, zamućen vid, otežano cijeljenje rana, itd., koji se javljaju uz visoke vrijednosti glikemije.
U svijetu oko 537 milijuna osoba u dobi od 20 do 79 godina boluje od šećerne bolesti. Dodatnih oko 541 milijun osoba boluje od predijabetesa. Brojke iz dana u dan sve više rastu, bolest predstavlja veliki javnozdravstveni problem.
U Republici Hrvatskoj registrirano je preko 395.000 odraslih osoba sa šećernom bolešću. Oko 40% bolesnika još ne zna da ima šećernu bolest, tako da je ukupan procijenjeni broj gotovo 700.000.
Ukupni trošak liječenja šećerne bolesti u našoj zemlji čini 19.8% svih rashoda HZZO-a, a čak 88% od toga troši se na liječenje komplikacija.
Postoje dva glavna oblika šećerne bolesti: tip 1 i tip 2 (>90% oboljelih).
Gestacijski dijabetes nastaje ili se prvi puta uočava tijekom trudnoće. Žene s gestacijskim tipom šećerne bolesti, osobito neliječene, pod povećanim su rizikom od komplikacija u trudnoći i pri porodu. Šećerna bolest vodeći je uzrok sljepoće, amputacije ekstremiteta, srčanožilnih bolesti i zatajenja bubrega.
Sjedilački način života, nepravilna prehrana, nedovoljna tjelesna aktivnost, prekomjerna tjelesna masa/debljina najvažniji su etiološki čimbenici tipa 2 šećerne bolesti, uz to dodajmo i genetsku podlogu i stres.
Edukacijom građana o važnosti uravnotežene prehrane, redovite tjelesne aktivnosti, smanjenja soli i loših masnoća u prehrani te o važnosti prevencije bolesti, ranog otkrivanja i pravovremenog liječenja doprinijelo bi se smanjenju smrtnosti naših građana i povećanju kvalitete života oboljelih.
Brinite o svom zdravlju, slušajte savjete liječnika i drugog medicinskog osoblja. Malim koracima već od danas možemo puno učiniti za svoje zdravlje!
