Jeste li se zapitali da li se nova godina oduvijek slavila 1. siječnja ili je to običaj novijeg datuma? Ljudi su oduvijek voljeli obilježavati nove početke. Po tome se moderni ljudi ne razlikuju od onih iz starih civilizacija. Nova godina se slavila i u Mezopotamiji 2000 godina prije nove ere, u doba ravnodnevice, sredinom ožujka. Egipćani, Feničani i Perzijanci su ovaj praznik slavili tokom jesenje ravnodnevice, dok su ga Grci slavili za vrijeme zimske kratkodnevice.
Po ranom rimskom kalendaru nova godina je počinjala 1.ožujka. No u Rimu se nova godina prvi put počela slaviti 1. siječnja, 153. godine prije nove ere. Do promjerena s ožujka na siječanj došlo je zato što je to bio početak civilne godine, kojom su novi rimski konzuli počeli svoju jednogodišnju tradiciju. Ali ova nova godina još se nije striktno proslavljala 1.siječnja, ponegdje i prvog ožujka
Julije Cezar je 46. godine prije nove ere predstavio novi kalendar (solarni) poboljšani u odnosu na stari rimski kalendar (lunarni). Julijanski kalendar je promovirao 1.siječanj kao praznik koji će se slaviti u cijelom rimskom svijetu.
U srednjovjekovnoj Evropi su proslave praznika, koji obilježavaju ulazak u novu godinu smatrani poganskim i antikršćanskim. U srednjovjekovnoj Evropi, nova godina je slavljena 25.prosinca i 1. ili 25.ožujka.
Proslava nove godine 1. siječnja uvedena je 1582. godine. Većina katoličkih zemalja usvojila ovaj kalendar skoro odmah, protestantske zemlje su ga prihvaćale postepeno. Britanci su promijenjeni kalendar prihvatili tek 1752. godine, a dotada su novu godinu slavili u ožujku.
