Kakva je pozicija građevinarstva koje se bavi radovima u niskogradnji danas i kakva je perspektiva za narednih nekoliko godina razgovarali smo s Ivanom Kolarićom, direktorom Tegre.
Ne treba više trošiti riječi na to da se građevinari nakon što su preživjeli veliku krizu sada suočavaju s velikim nedostatkom radnika. To je opće poznata tema pa je od ponavljanja razloga koji su doveli do toga bilo zanimljivije čuti razmišljanja Ivana Kolarića o budućnosti građevinarstva i kako se nose s tim izazovom?
Argumente koje nam je iznio u prilog da se sve više isplati biti građevinski radnik i da je to zanimanje koje ima itekakvu perspektivu čak i prednosti pred nekim studijima koje tržište rada ne prepoznaje ili slabo plaća.
Graditeljski stručnjaci na listi najtraženijih
– Građevinari su na listi najtraženijih zanimanje i zbog toga će i u budućnosti biti jako dobro plaćeni. Mladi ljudi koji danas razmišljaju za što se obrazovati upravo bi tu činjenicu trebali uzeti u obzir.
Bilo bi dobro da mladi i njihovi roditelji odbace stare predrasude o građevinskim zanimanjima: vremena se mijenjaju pa ni građevinska zanimanja nisu što nekad bila: slabo plaćena, osuđena na težak fizički rada, osuđena isključivo na rad na terenu. Stvari se mijenjaju, nove tehnologije i ova zanimanja brzo mijenjaju, kazao je u uvodu direktor Tegre i objasnio situaciju:
– Tegra je zadnjih godina prestala biti terenska firma jer je to neisplativo. Kapacitirala se za rad u krugu od 40-tak kilometara. Dakle, postala je firma s dnevnom migracijom na posao. Svi zaposleni nakon posla mogu se svakodnevno vratiti kući svojoj obitelji. Svatko si može procijeniti što znači raditi u blizini doma. Tko to cijeni znat će vrijednost rada i za nešto nižu plaću kod kuće u odnosu za višu kao tuđinac u inozemstvu.
Kao i u svim drugim gospodarskim granama tehnologija je i kod njih učinila svoje. Olakšala je mnoge poslove. Strojevi u Tegri danas odrađuju 80 posto posla na gradilištu. Sve je manje potrebe za fizičkim radom ljudi, a u budućnosti će ga biti još i manje. Građevinarstvo se po načinu rada sve više približava industrijskom načinu proizvodnje. U bliskoj budućnosti tehnologije će biti još više zastupljene i nije nikakva znanstveno fantastična tlapnja da će se građevinskim strojevima upravljati uz pomoć daljinskog upravljača ili će rubnike postavljati robotski strojevi, čim ta tehnologija dovoljno pojeftini.
Ti trendovi će također doprinijeti da će zanimanja u građevinarstvu biti sve privlačnija i sve bolje plaćena.
Strojari i vozači u Tegri već sada na godišnjoj razini imaju primitke, koji kada se preračunaju u mjesečni prosjek iznosi oko tisuću eura, kada se osnovici pribroje razne stimulacije. Jasno je da iznosi mjesečnih primitaka variraju ovisno o dijelu godine. Ljudi moraju znati koliko se zaradi kad se radi punim tempom ili kada se manje radi, kazao je Kolarić i dodao da će ove godine radnicima maksimalno isplatiti neoporezivi iznos nagrada u ukupnom iznosu od 8.100 kuna, znači 7.500 u novcu kuna, plus 600 kuna dara u naravi.
Zaposliti se u Tegri znači imati sigurnost
U nastavku je objasnio cijelu situaciju oko cijelog građevinskog tržišta i poslova i radne snage.
– Zaposliti se u Tegri znači imati i određenu sigurnost. Građevinsko tržište se stabiliziralo i pročistilo. Sada smo u smo u situaciji kao i drugi građevinari da sve poslove koji će se pojavljivati pred nama nećemo moći ni prihvatiti da bi ih odradili, jer nedostaje radne snage za obim poslova koji je pred nama zbog radova financiranih iz EU fondova. Nažalost zbog javnih nabava koje se ruše i po nekoliko puta u žalbama izgubili smo dvije godine za operativno izvođenje radova. Nedostatak radnika i puno radova podiže cijenu radnicima.
Već prošle godine u Tegri smo podigli plaće za 25 posto. Ne sjećam se kada je u povijesti firme zabilježen tako visok realni rast plaća, kazao je Kolarić. Plaće će rasti i narednih godina, ali ne u tako visokim postocima. No, moramo biti svjesni toga da ni u bliskoj budućnosti s visinom plaća ne možemo konkurirati jednoj Njemačkoj. Oni zbog svoje snage uvijek mogu dati više, ali naše prednost je da svojim radnicima omogućavamo rad u blizini doma.
Mnogi ne odlazi iz Hrvatske više zbog visine plaće, mnogo više ljude muči što će biti s njima kad dođu u mirovinu ili izgube poslovnu sposobnost. U rješavanje tog problema sada se mora uključiti država. Ona mora biti ta koja će građanima ulijevati osjećaj za sigurnost u budućnosti.
Dobar je potez da se ljudima koji su se rano umirovili, pružila mogućnost da uz mirovinu nastave raditi četiri sata. I kod nas primjećujemo trend da radnici koji su ostvarili puni staž, a rano su počeli raditi pa su sada u ranim šezdesetima, ne žele otići u mirovnu, jer im je plaća znatno veća. Ti radnici su važna karika da premostimo jaz za tri četiri godine dok se ne snađemo u pronalasku novih radnika. Osim toga važni su u prenošenju svog iskustva na mlađe.
Spavače iz javnog sektora treba preseliti u realni
Na kraju je govorio i o tome kako osigurati radnu snagu.
– Nema puno opcija kako osigurati radnu snagu u realnom sektoru. Jedna je uvoz radne snage, koje na domaćem tržištu nema. Tako možemo riješiti demografsku prazninu i osigurati mladu radnu snagu koja će puniti naše mirovinske i zdravstvene fondove.
Druga pritisak na javni sektor da dođe do odljeva ljudi iz javnog u realni sektor. S jedne strane će pojeftiniti država, a s druge će realni sektor dobiti radnu snagu, spavače u javnom sektoru. Ima ih dovoljno ne samo u državnoj administraciji već i u javnim poduzećima zbog čega su usluge javnih poduzeća preskupe za realni sektor. Država ima mehanizme da pokrene obrnuti odljev kadrova iz javnog u privatni sektor. Spavači iz javnog sektor u realnom će moći dati svoj puni radni potencijal i dobro zaraditi, poručio je Kolarić. (Božena Malekoci- Oletić, foto: Z. Vrzan)
