U Europi kardiovaskularne bolesti uzrokuju 40 posto svih smrti u dobi manjoj od 75 godina, a svake godine zabilježeno je preko 275.000 izvanbolničkih srčanih zastoja.
Iznenadna srčana smrt veliki je javnozdravstveni problem jer je više od 50 posto srčanih zastoja iznenadno i neočekivano. Kod ljudi koji boluju od koronarne srčane bolesti upravo je srčani arest uzrok više od 60 posto smrti. Kardiopulmonalni arest nagli je prestanak spontanog učinkovitog rada srca. Do sredine 20. stoljeća smatralo se da je s prestankom rada srca došlo do smrti osobe jer nakon prestanka cirkulacije krvi ubrzo odumiru stanice tkiva. Najbrže odumiru stanice mozga, i to već nekoliko minuta nakon što je prestala opskrba kisikom. Srčanu funkciju moguće je vratiti pravovremenom intervencijom, a ako se to ne učini, srčani zastoj postaje uzrok srčane smrti.
U Hrvatskoj svakoga sata jedna osoba umre od iznenadnog srčanog zastoja, odnosno 24 osobe u jednom danu. Kardiopulmonalnom reanimacijom i znanjem osnovnog održavanja života pruža se mogućnost za preživljavanje unesrećenog te se „kupuje“ vrijeme do dolaska hitne medicinske pomoći.
Kardiopulmonalna reanimacija (skraćeno: KPR ili CPR od engl. cardiopulmonary resuscitation), kombinacija je više postupaka i drugih terapijskih mjera koje se poduzimaju da bi se osobi koja je doživjela zastoj rada srca i/ili disanja ponovno uspostavila srčana i plućna funkcija. Glavni je cilj oživljavanja osigurati dostatnu količinu krvi i kisika stanicama mozga, srca i drugih vitalnih organa, sve dok se složenijim postupcima ne uspostavi normalna srčana akcija i samostalno, spontano disanje. KPR se iz didaktičkih razloga dijeli na temeljne mjere oživljavanja (eng. basic life support – BLS) i napredne (advanced life support – ALS). Temeljne mjere oživljavanja obuhvaćaju jednostavnije postupke koji ne zahtijevaju opremu. Uglavnom ih primjenjuju laici ili medicinsko osoblje koje se na mjestu oživljavanja zatekne bez opreme. Napredne mjere oživljavanja obuhvaćaju složenije, dijelom invazivne postupke koji su izvedivi jedino uz uporabu složenijeg pribora i opreme (defibrilator, transportni ventilator, aspirator…). Primjenjuje ih medicinsko osoblje koje je obučeno u izvođenju oživljavanja.
Četiri karike lanca preživljavanja srčanog aresta
Intervencije koje pridonose uspješnom ishodu prilikom srčanog aresta mogu se prikazati kao lanac, poznatijim kao „lanac preživljavanja“. Cilj je prikazati međusobnu povezanost svih faza u oživljavanju i naglasiti potrebu za izvršavanje svih postupaka što bolje i učinkovitije kako bi se poboljšale šanse za preživljavanje. Četiri su karike lanca preživljavanja:
- rano prepoznavanje i pozivanje pomoći
- rana kardiopulmonalna reanimacija (KPR)
- rana defibrilacija
- postreanimacijska skrb
Rano prepoznavanje i pozivanje pomoći prva su karika u lancu, a glavnu ulogu imaju laici, obitelj, prolaznici i svi ostali koju su naišli na osobu koja je doživjela srčani zastoj. Prva osoba koja se zatekla najbliže unesrećenom treba pokušati uspostaviti verbalni kontakt te ako bi kontakt bio neuspješan, potrebno je što prije pozvati hitnu medicinsku pomoć. Kod razgovora s dispečerom hitne medicinske pomoći tijekom poziva potrebno je dati što je moguće više informacija, koliko je žrtava, koja je trenutna lokacija, opisati događaj te je li se poduzelo što kod unesrećenog. Kako bi dispečer najbrže i najbolje pomogao, važno je pažljivo slušati, ostati smiren, odgovarati na postavljena pitanja, ne prekidati telefonsku vezu i slijediti upute dispečera.
Nakon dobivenih informacija dispečer će dati upute kako pomoći unesrećenoj osobi do dolaska najbližeg tima hitne medicinske pomoći. Izrazito je bitna dobra komunikacija između pozivatelja i dispečera kako bi se pravovremeno pomoglo unesrćenoj osobi.
Primjena električnog šoka
Za povratak normalnog otkucaja srca i sprječavanje prelaska patološke aritmije u potpuni prestanak rada srca, jedino učinkovito rješenje je primjena električnog šoka automatskim vanjskim defibrilatorom (AVD). To su jednostavni i pametni uređaji koji procjenjuju otkucaje srca te daju upute o daljnjem djelovanju te je od iznimne važnosti osvijestiti populaciju o tome kako je nova generacija defibrilatora sigurna te defibrilaciju mogu izvesti laici i na taj način pružiti adekvatnu i korisnu pomoć unesrećenom. Izvodi se postupak defibrilacije koji spašava život. Zbog svoje iznimno jednostavne uporabe, može ga upotrebljavati bilo tko, bilo gdje te je posebno razvijen za uporabu na javnim mjestima. U slučaju iznenadnog srčanog zastoja, korisniku omogućuje brzu defibrilaciju koja spašava život u kritičnim prvim minutama, do dolaska hitne medicinske pomoći. Zbog iznimne važnosti automatskih vanjskih defibrilatora, Ministarstvo zdravstva Republike Hrvatske pokrenulo je nacionalno-javni program defibrilacije pod nazivom Pokrenite srce – spasite život. Kao glavni cilj programa navodi se “povećanje stope preživljavanja pojedinaca koji su doživjeli srčani zastoj s 10 % na 50 %“. Programom je ispisan pravilnik o uvjetima javnog pristupa defibrilaciji u kojem stoji postavljanje uređaja AVD na prostor javnih mjesta, uporabu od strane nemedicinskih/medicinskih osoba te obavezu i dužnost o obavljanju osnovnih mjera oživljavanja.
Veseli nas da je sve više javnih i privatnih ustanova Međimurske županije prepoznalo važnost posjedovanja uređaja AVD pa se uređaji AVD mogu pronalaziti na sve više javnih i privatnih mjesta/tvrtki u našoj županiji.
Održavanje tečaja za oživljavanje
Licencirani instruktori Zavoda za hitnu medicinu Međimurske županije za tečaj Osnovne mjere održavanja života uz upotrebu automatskog vanjskog defibrilatora stoje na raspolaganju za sve zainteresirane tvrtke i pojedince koji žele položiti tečaj i naučiti nešto više o pravilnoj masaži srca i umjetnog disanja, osiguranju i održavanju dišnog puta te upotrebi AVD-a koja je iznimno važna jer se intervencijom unutar od tri do pet minuta od trenutka zastoja srca mogućnost preživljavanja povećava na više od 50 posto. Svakome se može dogoditi da se zatekne kraj osobe koja je doživjela iznenadni srčani zastoj, bilo na radnom mjestu bilo u privatnim aktivnostima, na javnom mjestu, kod kuće ili tijekom sportskih aktivnosti, stoga je cilj tečajeva podići samopouzdanje i spremnost pružanja pomoći, a time i priliku da se spasi najveća čovjekova vrednota, nečiji život. Cilj nam je da što veći broj građana bude obučen za rad AVD-om i osnovnim postupcima održavanja života (BLS) te da postanu jedna od bitnih karika u spašavanju nečijeg života.
Za detaljne informacije možete poslati upit : [email protected]
Važno je poticati i educirati građane o vanjskoj masaži srca jer su upravo građani u velikom postotku svjedoci nečijeg srčanog zastoja, a ako odmah krenu s oživljavanjem, mogućnost za preživljavanje i potpun neurološki oporavak žrtve srčanog zastoja uvelike se povećava.
Kako prepoznati srčani zastoj:
- osoba je bez svijesti
- ne diše
- nema pulsa
ODRŽAVAMO TEČAJEVE: Osnovne mjere održavanja života uz upotrebu automatskog vanjskog defibrilatora
Djelatnici sanitetskog prijevoza obnovili znanje
S ciljem unapređenja zdravstvene usluge u Međimurskoj županiji Djelatnost sanitetskog prijevoza se od 1. veljače 2021. obavlja u sklopu Zavoda za hitnu medicinu Međimurske županije. Zavod je preuzeo 28 djelatnika saniteta, od čega 16 vozača i 12 medicinskih sestara/tehničara te zaposlio još 4 medicinska tehničara – sestre. Ubrzo nakon preuzimanja započele su edukacije djelatnika o pružanju prve pomoći, medicinskoj opremi i uređajima, a nastavile se tečajem Osnovne mjere održavanja života uz upotrebu automatskog vanjskog defibrilatora. Edukacije i tečajevi su se provodili u više manjih grupa radi individualnog pristupa i što kvalitetnije izobrazbe te lakšeg pridržavanja svih epidemioloških mjera. Intencija Zavoda za hitnu medicinu Međimurske županije je da se na takav i slične načine podigne kvaliteta zdravstvene zaštite hitne medicine naše županije. Radionice su održane u organizaciji licenciranih instruktora Zavoda
Djelatnici centra za ranu intervenciju u djetinjstvu MURID iz Čakovca
Centar za ranu intervenciju u djetinjstvu MURID iz Čakovca pruža stručnu podršku djeci rane dobi, njihovim roditeljima i obiteljima, kao i edukaciju i senzibilizaciju okoline i javnosti na specifične potrebe obitelji i djece s razvojnim i socijalnim rizicima za optimalni razvoj. Uz svoje svakodnevne aktivnosti djelatnici MURID-a prepoznali su važnost za edukacijom tečajem Osnovne mjere održavanja života uz upotrebu automatskog vanjskog defibrilatora. Djelatnici su, osim tečajem, dodatno upoznati s hitnim stanjima za koje je pretpostavka da se mogu dogoditi u radnom okruženju djelatnika MURID-a kroz predavanja i vježbe. Upoznati su s hitnim stanjima i postupcima kod alergijskih reakcija, astmatskog napadaja, epilepsije, gušenja kod djece i odraslih, padova i prijeloma, zaustavljanja krvarenja, napadaja panike, osnovnim postupcima oživljavanja, postupcima kod stavljanja osobe u bočni položaj i nizom drugih korisnih savjeta.
Obnovili su postojeća znanja, pravovremeno prepoznali hitna stanja, ojačali osjećaj sigurnosti i bez straha pružili prvu pomoć. Iskazali su zavidno znanje i spremnost u vještinama pružanja pomoći unesrećenoj osobi.
