Centar za mlade Čakovec (Klub Prostor – “CeZam” Čakovec) i udruga 3FF (3FF Festival Čakovec), u subotu 13.svibnja u suradnji sa Međimurskom županijom i gradom Čakovec obilježio je Međunarodni dan biološke raznolikosti organiziranjem izložbeno – prodajnog sajma lokalnih OPG-ova.
Manifestacija se održala u Ulici Matice Hrvatske i poznatoj zgradi Scheier u u trajanju od 8 sati do 16h. Program se sastojao od predstavljanja proizvoda i rada lokalnih OPG-ova na otvorenome, predstavljanja udruga u prizemlju zgrade Scheier, te predavanja na prvom katu zgrade koja su se bavila važnošću očuvanja biološke raznolikosti kao temelja za očuvanje zdravlja ekosustava, a time i naše vlastite dobrobiti.
U predvorju Scheier-ice udruge Smrčak, Agacija, Biovrt i LAG “Međimurski doli i bregi” predstavljali su svoje eksponate, aktivnosti i dugodišnji rad za posjetioce sajma dok su u ulici OPG-ovi (nabrojati koji) izlagali i prodavali plodove svoga rada. Sajam je obogatila i bubnjarska skupina iz Centra za mlade koja je svojim nastupom uveselila i rasplesala posjetioce.
Suvremeno doba i način zivota, konzumerizam, filozofija profita dovode do nestanka raznolikosti i stvarnog bogatstva, kako prirodnog (svijeta biljaka, životinja i gljiva) tako i kulturnog (nestanak jezika, rituala, običaja, znanja …) te se posljedično stvara se distorziran odnos sa našom planetom sa svim štetnim posljedicama za ekosustav. Predavanja povodom Međunarodnog dana bioloske raznolikosti bavila su se važnošću očuvanja biološke i odrzivim razvojem koji podrazumijeva očuvanje života i bogatstva našeg okoliša.
Natalija Peter-Hunjadi, dipl. ing. agr. stručna savjetnica (zaštita bilja) održala je predavanje “Biološka raznolikost na OPG-ovima” gdje je u uvodnom dijelu problematizirala utjecaj konvencionalne poljoprivrede koja uz upotrebu pesticida i insekticida nošena krilaticom čim veće i brže proizvodnje ozbiljno ugrozila raznolikost vrsta i ugrozila zdravlje tla. Uz predstavljanje dobrih praksi koje su nastale kako bi se ocuvalo prirodno bogatstvo predstavljena su istraživanja koja dokazuju štetnost i neodrživost velikih monokulturnih nasada. Predavačica je predstavila kombinacije bilja koje se medusobno stite i upoznala auditorij sa zdravijim konceptom uzgoja po zdravlje ekosustava i zdravlje covjeka kao njegovog dijela. OPG/ovi su na lokalnoj razini bitan faktor u očuvanju tradicije, raznolikosti i proizvodnje hrane koji nije destruktivan po prirodu. Ekološka proizvodnja je budućnost ako želimo živjeti u skladu sa prirodom.
Dugogodišnji pcelar Ivan Šopar iz udruge Agacija prezentirao je vaznost pčela u ekosustavu i upoznao nas sa procesom oprašivanja. Kukci koji oprašuju, a posebice solitarne pcele i pcele medarice osnova su za raznolikost vrsta i ocuvanje ekosustava. Preko 80% naše hrane i lijekova produkt su toga procesa i djelovanja oprašivača. Koristenje insekticida, krčenje suma, zagađenje ozbiljno ugrožavaju oprašivače čime se stvara potencijalna katastrofa za cijelo čovječanstvo. Uplitanjem i ubrzavanjem prirodnih procesa čovjek je izazvao kontraefekt i danasnji pčelari suočeni su sa većim i težim izazovima nego ikad prije. Trovanje pčela, uvezeni nametnici, otporniji virusi i bakterije, uništavanje pčelinje paše samo su pojedini problem koji su posljedica antropocentricnog nacina proizvodnje i života. Važno je da se mladi ljudi uključe u zanate kao sto su pčelarstvo kako bi se osvijestila cijela o važnosti očuvanja ekosustava.
Zbog neznanja dolazi do sukoba pčelara i voćara, čestih uništavanja košnica i općenito slabe obrazovanosti opće populacije i lokalnih zajednica o funkciji i važnosti pčela u ekosustavu, te siromaštvu koje bi u svakodnevnici svjedočili kada bi došlo do njihovog nestanka. Predavač se osvrnuo na brojne pčelinje proizvode po pitanju zdravlja i cjelokupne proizvodnje, te simbiotski odnos koji je moguće ostvariti promišljenim i ekološkim metodama uzgoja. Vosak, propolis, med, pelud, matična mliječ su blagodati koji su za čovjeka kroz povijest, a i danas, olakšali svakodnevicu i omogućili mu izvor zdravlja i hrane. Zadatak cjelokupne zajednice je podržati pčelare i ekologe kako bi omogućili prirodi da nesmetano funkcionira.
Stručnjak za gljive Vladimir Mislović iz udruge Smrčak održao je predavanje na temu „Svijet gljiva i ekologija“ gdje je upoznao auditorij sa tajnovitim i u velikoj mjeri neistraenim svijetom gljiva. Brojne zanimljivosti ovog najvećeg prirodnog carstva samo su mali djelić cjelokupnog bogatstva i raznolikosti. Od najvećeg organizma na svijetu, svakodnevnih proizvoda koje konzumiramo, očuvanja ekosustava u šumama gljive sve više u toku ekoloških problema dolaze u fokus istraživača. Predavač je objasnio osnovne podjele gljiva, način na koje rastu i na koji ih pripremati, te upozorio na važnost pravilnog branja i identifikacije jestivih, uvjetno jestivih i otrovnih gljiva.
Ciklus predavanja zaokružila je Silvija Kolar-Fodor iz Biovrta na temu „Očuvanje starinskih sorti kao zalog budućnosti“ koja je upozorila da budućnost čovječanstva ovisi o hrani, a hrana ovisi o sjemenju. Predavačica je objasnila koji način i u kojoj mjeri se događa genetska erozija i gubitak biorazolikosti u svijetu i u našoj državi te kako svi možemo doprinijeti čuvanju bioraznolikosti. Nadalje, upoznala je auditorij sa starinskim sortama i važnosti očuvanja tih sorti za naše zdravlje i ravnotežu u ekosustavu. Predstavljen je dugodišnji rad udruge Biovrt te metode uzgoja hrane koje nisu destruktivne za okoliš i čovjeka.
