Dvadesetprvi dan mjeseca siječnja obilježava se kao Međunarodni dan zagrljaja i to već puna tri i pol desetljeća.
Međunarodni dan zagrljaja prvi put je obilježen 1986. godine u američkom Michiganu. Na ideju je došao Kevin Zaborney, protestantski pastor i kreativni poduzetnik. Primijetio je, naime, da su ljudi između Božića i Valentinova dosta depresivni, baš zbog nedostatka bliskosti i izmjene zagrljaja, pa mu se učinilo zgodnim oraspoložiti ljude u međuvremenu, recimo, koncem siječnja, piše nacional.hr
Psiholozi su to podržali, potvrđujući da su zagrljaji i Dan zagrljaja jako važni te da pet do šest zagrljaja dnevno život može učinit dužim i ljepšim. Američka psihologinja Virginija Satir rekla je da grljenje ima ljekovita svojstva. Obrazložila je da su čovjeku potrebna četiri zagrljaja na dan da bi preživio, osam zagrljaja dnevno da bi se održao, a dvanaest zagrljaja na dan da bi napredovao.
Svjetski poznati psiholog Jack Canfield u svojoj teoriji o grljenju obrazlaže kako je grljenje zdravo, prirodno i savršeno, a moć zagrljaja znanstveno je istraživao i dr. sc. Jay Gordon. Istraživanja su pokazala da o grljenju ovisi i naša inteligencija, pa se vjeruje da će ona djeca koju se više grli biti inteligentnija, od one koju su roditelji manje grlili.
Postoji i bonton kod grljenja
Grljenje ima jako puno pozitivnih učinaka na zdravlje. Kada osoba primi zagrljaj, u organizmu se povisuje razina serotonina i endorfina, poznatih i kao ‘hormoni sreće’, koji snižavaju visoki krvni tlak, smanjuju stres, umanjuju osjećaj anksioznosti i bol. Kada osoba primi zagrljaj, zbog aktivacije spomenutih hormona, raste osjećaj ugode i blagostanja.
Budući da je prisno, grljenje ima i pripadajući bonton. Bonton grljenja nalaže da se zatraži dopuštenje prije grljenja i da se poštuje osobni prostor osobe koju se grli. Zagrljaj treba biti srdačan i topao, a bonton razlikuje više tipova zagrljaja. Postoji ‘medvjeđi zagrljaj’, on je čvrst i u njemu jedna ruka ide preko ramena, a druga preko struka grljene osobe, koja grli na isti način.
