Kada se govori o alkoholizmu i njegovim posljedicama na zdravlje osobe, na pamet najprije pada razarajući učinak koji alkohol ima na tjelesno zdravlje. No, prekomjerna konzumacija alkohola može izazvati ne samo fizičku, već i psihičku ovisnost, što znači da alkohol negativno utječe na tjelesno, ali i na mentalno zdravlje osobe. Psihička i fizička ovisnost su isprepletene i međusobno djeluju jedna na drugu. Zbog toga je neki simptom teško nazvati isključivo psihičkim.
Tijekom fizičke ovisnosti tijelo postaje ovisno o alkoholu kako bi uopće moglo funkcionirati. Početak ovisnosti može biti potraga za ugodnim osjećajem kojeg alkohol isprva omogućuje. Što se češće pije, to se mozak sve više počinje oslanjati na alkohol radi postizanja ugode. Kada se prestane piti, živčani sustav ulaže mnogo energije kako bi uspostavio ravnotežu i postigao ugodu bez „pomoći“ alkohola. Tada se počinju osjećati fizički simptomi odvikavanja koji su tipični za fizičku ovisnost – glavobolja, mučnina, drhtavica, problemi probavnog trakta, povraćanje, znojenje, a u rijetkim slučajevima može doći do alkoholnog delirija pa i smrti.
Simptomi psihičke ovisnosti mogu se razlikovati od osobe do osobe, no obično uključuju kombinaciju sljedećeg: uvjerenje da je alkohol potreban za obavljanje određenih stvari (npr. spavanje, druženje ili čak svakodnevno funkcioniranje), jaka emocionalna žudnja za alkoholom, osjećaj tjeskobe ili depresivnosti kad nemate alkohol ili ga ne možete dobiti kada ga želite, gubitak interesa za uobičajene aktivnosti, provođenje značajne količine vremena koristeći alkohol ili razmišljajući o njemu, izbjegavanje događaja na kojima alkohol neće biti dostupan te nastavak zlouporabe alkohola unatoč negativnim posljedicama na odnose, posao, financije i zdravlje.
Primjer psihičke ovisnosti su i veze koje mozak alkoholičara stvara između ljudi, mjesta i stvari povezanih s alkoholom. Mozak ovisnika razvija jake veze između upotrebe alkohola i mjesta konzumacije, prisutnog društva, emocija koje se osjećaju te situacija i događaja vezanih uz alkohol. Te su veze toliko jake da mogu aktivirati centar za nagrade u mozgu čak i ako alkohol nije prisutan. Zbog toga već i sama blizina tih ljudi, mjesta ili stvari može stvoriti snažnu žudnju i nagon za korištenje alkohola.
Tijekom psihičke ovisnosti misli mogu biti zaokupljene time kada će se opet konzumirati alkohol ili kako doći do novih količina alkohola, a doživljene negativne posljedice ovisnika ne odbijaju od pijenja iako ih je on sam svjestan. Psihička ovisnost ne izaziva fizičke senzacije, već se umjesto toga iskazuje kao mentalna želja za pijenjem, ali i kao osjećaji koji su povezani sa zlouporabom alkohola. U usporedbi s fizičkim simptomima odvikavanja, psihički simptomi su prisutni duže vrijeme, mogu trajati nekoliko tjedana ili čak mjeseci, a u tom periodu dolazi do postupnog poboljšanja.
Dok se živčani sustav oporavlja, mogu se doživljavati psihički simptomi odvikavanja kao što su zbunjenost, nesanica, razdražljivost i uznemirenost, promjene raspoloženja, niska razina energije, niska motivacija, problemi pamćenja i koncentracije, anksioznost, depresivnost, teškoće u održavanju društvenih odnosa te smanjena sposobnost nošenja sa stresom. Navedeni simptomi mogu varirati kroz vrijeme, tj. u nekom periodu se možete osjećati bolje nakon čega se, usred razdoblja većeg stresa, simptomi opet intenziviraju. Upravo su razdoblja većeg stresa opasna jer tada postoji povećana šansa korištenja alkohola kao načina suočavanja sa neugodnim osjećajima, odnosno simptomima odvikavanja. Osoba se na taj način može vratiti problematičnoj redovitoj konzumaciji alkohola od koje je u početku i pokušala pobjeći.
