U prošloj ste kolumni mogli pročitati o paničnim napadima, paničnom poremećaju i agorafobiji. U nastavku moći ćete naučiti nešto o tretmanu panike te kako možete pomoći sami sebi u suočavanju s napadima panike.
Istraživanja ishoda kognitivno-bihevioralnog tretmana paničnog poremećaja i agorafobije pokazuju efikasnost od čak 75-90%, dok 50-70% osoba s blagom agorafobijom nakon tretmana funkcionira jednako dobro kao i oni bez agorafobije.
Prvi korak u tretmanu, nakon razgovora sa psihologom i procjene problema, jest psihoedukacija o panici. U ovom koraku terapeut podučava pacijenta o mehanizmima nastanka paničnog napada. Ako ste čitali našu kolumnu prošli petak, sjetit ćete se da panični napad nastaje zbog katastrofične interpretacije (misli poput „Dobit ću srčani / moždani udar“, „Ugušit ću se“, „Umirem“) nekih uobičajenih i uglavnom bezopasnih tjelesnih simptoma (npr. otežano disanje, ubrzan rad srca). Samo poznavanje tog mehanizma pacijentu olakšava nošenje s budućim napadima, na način da lakše prepozna što se u njegovom tijelu zbiva te katastrofične interpretacije zamijeni realističnijima (npr. „Ovo je samo napad panike, proći će“).
Važnu ulogu u nastanku paničnog napada ima disanje. Zbog osjećaja otežanog disanja, osoba tijekom napada panike često počinje kratko i ubrzano disati, odnosno „hiperventilirati“. Takvim disanjem, međutim, unosi previše kisika (iako je subjektivni dojam suprotan), što dovodi do novih tjelesnih simptoma (npr. omaglica, vrtoglavica) i/ili pogoršanja postojećih. Stoga terapeut zajedno s pacijentom ponovno uvježbava disanje. „Pravilno“ disanje je sporije, korištenjem abdominalnih mišića. Osim što smanjuje vjerojatnost hiperventilacije, meditativna komponenta vježbanja disanja promiče opću opuštenost i na taj način povećava prag za pojavu napada panike. Ako panične napade prati i opća tjelesna napetost i anksioznost, pomoći može i trening relaksacije. Iako su navedeno terapijske metode, vježbati disanje i relaksaciju možete i samostalno u svrhu opuštanja i nošenja sa stresom, neovisno doživljavate li napade panike.
Budući da osobe s paničnim poremećajem gotovo uvijek izbjegavaju situacije i iskustva izuzetne anksioznosti u različitim situacijama, terapeut može pomoći u konstruiranju tzv. hijerarhije straha. Takva hijerarhija uključuje poredak zastrašujućih situacija, od najmanje do najviše strašne. Za svaku se razinu također definira i subjektivna razina neugode, npr. od 0 do 10. Primjerice, za osobu koja izbjegava vožnju automobilom, manje zastrašujuća situacija mogla bi biti vožnja ulicom gdje stanuje, dok bi (naj)više zastrašujuće situacije mogle biti samostalna vožnja autocestom, nepoznatom cestom ili u prometnom gradu.
Najbolji način rješavanja straha je suočiti se s njime. Stoga nakon konstrukcije hijerarhije straha terapeut pomaže osobi uspostavljajući slijed koraka koje osoba treba poduzeti, počevši od najmanje zahtjevne situacije na hijerarhiji i krećući se prema zahtjevnijima. Ovaj se postupak naziva izlaganje. Cilj izlaganja je da osoba nauči kako situacija s kojom se suočava nije sama po sebi opasna.
Još jedna moguća intervencija uključuje vođenu identifikaciju i promjenu tzv. automatskih misli. Neke od tih misli navedene su ranije – kada osoba doživljava panični napad, neke od najčešćih misli jesu da dobiva moždani ili srčani udar, gubi kontrolu ili će umrijeti. Kroz razgovor s terapeutom osoba uči takve misli identificirati, a zatim i propitati njihovu istinitost i postepeno ih zamijeniti alternativnim načinom razmišljanja.
Budući da se panika često javlja u stresnim životnim periodima, smanjenje izvora stresa i/ili adekvatnije nošenje sa stresom može smanjiti i vjerojatnost pojave panike. U tome mogu pomoći razne životne promjene ili tehnike, a neke od njih su uspostavljanje stabilne rutine i brige o sebi (san, prehrana, tjelesna aktivnost), postavljanje realističnih ciljeva i granica, razgovor s osobom od povjerenja i normaliziranje osjećaja, izdvajanje vremena za aktivnosti koje nam pruže zadovoljstvo, tehnike disanja i relaksacije i dr.
Ako doživljavate napade panike i osjećate potrebu za podrškom, obratite nam se s povjerenjem.
