Znanost kao sveta krava

Je li biodinamička poljoprivreda Rudolfa Steinera znanost ili magija? To pitanje opet je došlo na dnevni red dijela javnosti zahvaljujući takozvanom gnoju iz roga, koji se naziva i pripravak 500. U dijelu javnosti amputira se da je to vjerovanje u magiju. Pitanje je posebno značajno za naš kraj jer ovdje djeluje Centar Rudolfa Steinera koje ovih danas sklapa ugovore sa sveučilištima i veleučilištima na sjeveru radi suradnje.

Rudolf Steiner je prirodne preparate za biodinamičku poljoprivredu koji nose broje od 500 do 508 osmislio radi pospješivanja plodnosti zemlje i izgradnje komposta 1924. godine, dakle prije sto godina. Cilj je plodnije i zdravije tlo, a onda i zdrava biljka.

Zasluga Steinera je ponajviše to što je tražio pravu mjeru sustavom pokusa. Jednostavno, tražio je preparate koji djeluju na prirodan način, a bez sveprisutne industrijske kemije.

Tako je  preparat 500, zvan i  gnoj iz roga služio za razvoj korisnih bakterija i virusa u tlu radi biološke aktivnosti, silicij  za otpornost biljaka, hajdučka trava ili stolistnik za prodobivanje sumpora i kalija, kamilica za uravnoteženje kalcija i kalija, kopriva za dušik, hrastova kora za uravnoteženje kalcija, maslačak za uravnoteženje silicija,  poljska preslica za otpornost biljke, a valerijana za fosfor.

Na taj su način zastupljeni osnovni elementi potrebni za kvalitetan rast biljke. Ti su  preparati dobili ime po brojevima od 500 do 508 i danas se redovito upotrebljavaju u biodinamičkoj poljoprivredi radi zdravlja biljaka i tla i izradu komposta.

Godinama se viče na sav glas: znanost nije otkrila prednost biodinamike. Zaboravlja se da je u sto godina primjene biodinamike u praksi uvijek poslije toga ostalo zdravo i plodno tlo, dok je poslije sto godina kemizacije i umjetnih gnojiva u praksi postalo neplodno i isprano tlo, jednom riječju uništeno kiselo tlo, no i povećana proizvodnja hrane.

Ciljevi znanosti su kako je danas vidimo: provjerljivost,  usporedna opisnost, predviđanje, razumijevanje i kontrola, odnosno mogućnost utjecaja na pojave.

Prije stotinu godina Steiner je znao da će se dogoditi nešto negativno zbog kemizacije  i umjetne gnojidbe tla, predvidio je ono što se danas događa, no ne i sve veću potrebu za hranom i njen domašaj razvojem društva i tehnologije.

Oni koji su prije stotinu godina vjerovali u znanstveni napredak pomoću kemijskih sredstava i umjetnih gnojiva bili su također u pravu no nisu računali na posljedice, nisu dobro predviđali, da bi zadnjih godina pokušavali smanjivati razne opasnosti od zagađenja tla i voda.

Jesu li onda oni od prije sto godina bili znanstveni magičari ili ne – znanstvenici iz današnje perspektive, a „magičar“ Steiner znanstvenik ispred svog vremena? Je li znanost postala svetom kravom?

Zbog toga je najbolje ostaviti da za različite metode  razvijaju usporedo, kako znanstvena, tako i Steinerova koja oponaša prirodu kao alternativa i danas je dobrim dijelom već povijest, kad putujemo na druge planete i spoznajemo utjecaje Svemira.

Ostavi komentar