Poljoprivreda kao ptica feniks

Čini se da je poljoprivreda opet izborna tema no ovoga puta na drugi način. Ipak se ne može bez poljoprivrede i poljodjelaca, barem pred izbore, a kako bi se naznačila njezina važnost koju je izgubila. Jer, sve drugo je važnije: industrija, obrazovanje, plaće, javna uprava, mirovine pa i obrana i policija.

Zbog čega se politika sjeti poljoprivrede pred izbore ostaje tajnom, valjda nekoga peče savjest zbog bezbroj propuštenih prilika. Kako bilo, upravo se poljoprivreda opet našla u političkom programu vladajućih kao ptica feniks, uskrsne pred svake izbore. Cilj je njezin razvoj do samodostatnosti hrane u Hrvata, a to znači porast proizvodnje od najmanje trideset posto. Pouka je to korona krize.

Hoće li ovoga puta poljoprivrednici bolje proći nije moguće prognozirati no jedno je jasno. Opet se govori o nečemu o čemu se govorilo prije dvadeset godina.  Zapravo je pomalo tragično da se kroz dvadeset i više godina nije mnogo toga promijenilo u poljoprivredi. Kao i prije nudi se gradnja dvadeset centara za voće i povrće za cijelu Hrvatsku na primjeru Osijeka i sredstava iz EU fondova. Jednostavnije, riječ je o gradnji dvadesetak hladnjača kapaciteta do 3000 tona svaka, što u konačnici daje kapacitet od oko 60.000 tona voća i povrća. To bi računa se bilo dovoljno za hrvatske potrebe, a nešto bi se moglo i izvoziti. Kako novost se navodi da bi hladnjače, odnosno centri na krovovima imale solarne panele za proizvodnju električne energije, a radi štednje energije, što zapravo nije novost već dobro gospodarenje.

Distributivni centar za voće i povrće, međutim, nije samo hladnjača, ona je tek pretpostavka, već sortirnica, strojevi za pakiranje i drugo. Zašto do danas nismo napravili niti hladnjače, što je osnovna pretpostavka procesa prodaje cijele godine, valja pitati političare, oni su glavni krivci. Za izgradnju dvadesetak centara za voće i povrće trebat će nam oko milijardu kuna, što je mali novac u usporedbi s Pelješkim mostom.

Svijetli primjeri se ipak naziru, pojedine regije su počele i same osnivati centre za voće i povrće. Tako je na primjer distributivni centar za voće i povrće u Zagrebačkoj županiji plasirao prošle godine 40 tona hrvatskih borovnica u Europu, a za veći plasman nabavljen je stroj koji ima kapacitet sortiranja od 200 tona sitnog voća. No što je to prema poljoprivredi i  ptici feniks?

Ostavi komentar