Prema Nacionalnom planu održivosti i oporavka koji je prošle godine usvojen nakon odluke Europske komisije, Hrvatska je donijela prijedloge projekata vrijedne 48,2 milijarde kuna. Taj će se novac potrošiti na oporavak gospodarstva, javne uprave i pravosuđa, obrazovanje i znanost, tržište rada i socijalnu zaštitu i zdravstvo.
Prema projekcijama stanovništva u tom planu, do 2050. godine smanjit će se broj stanovnika Hrvatske s 4,08 na 3,39 milijuna zbog starenja stanovništva.
Zbog trostruke krize kojoj smo svakodnevno svjedoci, (korona; rat u Ukrajini; cijene energenata i hrane te inflacija), najugroženiji su umirovljenici s najnižim primanjima.
Jedan od ciljeva plana oporavka i održivosti upravo je socijalna politika, uvode se europska pravila. U pripremi je donošenje novog zakona o obiteljskim mirovinama, no ne zna se kad će se to dogoditi, vjerojatno za godinu ili dvije. Radna skupina već radi godinu dana. Udruge umirovljenika smatraju da bi se obiteljske mirovine trebale sastojati od mirovine jednog člana i nasljeđivanja 50 posto mirovine umrlog člana. No stvarnost je drugačija, ukratko, država to ne bi mogla podnijeti.
Prema prijedlogu stručne skupine nadležnih ministarstva, obiteljska mirovina izračunavala bi se primjenom mirovinskog faktora, čime bi se za jednog korisnika povećala za od 10 do 15 posto.
U Europi su obiteljske mirovine različito uređene. Primjerice u Njemačkoj preživjeli partner dobiva 55 posto mirovine preminulog, bez obzira na to prima li ili ne vlastitu mirovinu.
U Austriji preživjeli ima pravo na svoju mirovinu i onu preminuloga u rasponu od 0 do 60 posto, ako zbroj obiju mirovina nije veći od 2031 eura i to na temelju posebne formule.
U Sloveniji preživjeli može zadržati vlastitu mirovinu i dobiti 15 posto obiteljske mirovine, a ukupna isplata vlastite i dijela obiteljske mirovine ne smije prijeći 2.135,91 eura. Na taj način ograničava pravo na obiteljsku mirovinu za one koji imaju visoke mirovine.
U Italiji se uz zadržavanje vlastite mirovine može dobiti do 60 posto mirovine partnera, no iznos ovisi o visini mirovine preživjeloga. Ako je iznos mirovine tri puta veći od godišnje minimalne mirovine, to se umanjuje za 25 posto, a ako ima četiri puta veće prihode, umanjivanje iznosi do 40 posto.
Koji će model biti primijenjen u Hrvatskoj je za raspravu, o tome će se lomiti politička koplja na kraju ove ili u idućoj godini, vjerojatno kad prođe zamjena kune za euro.
