Nedavno je ruski predsjednik Vladimir Putin u svojem obraćanju naciji rekao da bi svaka ruska obitelj trebala imati po desetero djece. Kod nas je ta izjava prošla nezapaženo, no značajna je iz više razloga.
Prva pomisao nekoga sa Zapada je da time ruski predsjednik želi uplašiti zemlje Zapada, zamislite Rusiju koja ima oko 1,5 milijardi ljudi, slično kao današnja Kina. Možda je to i bio jedan od strateških i dugoročnih ciljeva, no nije to bio cilj izjave izrečene prošle godine. Druga je nevolja postala vidljiva.
Od svojeg osnutka 2009. godine zemlje BRICS-a (Brazil, Rusija, Indija, Kina, Južna Afrika, a ove 2024. godine pridružili su se i Egipat, Etiopija, Iran i Ujedinjeni Arapski Emirati, Saudijska Arabija, dok je Argentina odustala od članstva), nastoje bitno smanjiti moć Zapada u ekonomskom i političkom smislu. Pristupanje Saudijske Arabije i UAE, BRICS je bitno ojačan jer su te zemlje izvoznici kapitala.
Zbog toga je 2024. godina prijelomna, globalni problemi, kao što su rat ili mir, događat će se znatno brže. Zbog toga i u Europi raste strah od globalnog sukoba. Ekonomski i ideološki blokovi prisiljeni su, kako se to kaže, “staviti karte na stol“. Izjava predsjednika Putina da je NATO stavio Rusiju pred zid na početku ovog tjedna, samo to potvrđuje.
Prema podacima MMF-a, rusko gospodarstvo je u desetljeću 2012. do 2022. godine, dakle u vrijeme BRICS-a poraslo samo za 12 posto, a desetljeće prije bez BRICS-a, od 2002. do 2011. godine ukupno 60 posto.
Ispada je da BRICS mnogo više pogodovao najvećim ekonomijama, Kini i Indiji, dok je Rusija pala u drugi plan te postaje ovisna o tim zemljama. Sad mnogo jasnija izjava hpredsjednika Putina o desetero djece, koji osjeća da globalni utjecaj ideologije sukoba sjevera i juga – zapravo slabi. Ideologija je trebala biti vezivno tkivo budućeg multipolarnog svijeta, no čini se da pobjeđuje pragmatizam.
To je jasno iz brojki. Orban je od EU-a ovih dana dobio deset milijardi eura, iako se zna da navija za Rusiju, pobijedio je pragmatizam. U BRICS-u pobjeđuje Kina, njena razmjena s Brazilom je u 2022. godini iznosila 157 milijardi dolara. Cvate trgovina između Kine i Njemačke, kao i između EU i Kine usprkos neslaganjima, koja već iznosi preko 900 milijardi eura godišnje.
Istovremeno trgovina između primjerice Brazila i Južne Afrike, zemlje BRICS-a, u 2002. godini iznosi manje od 3 milijarde dolara, što je zanemarivo u globalnom kontekstu. Slično je i s drugim članicama BRICS-a.
Zaključak koji se nameće je da svijet ide prema više multipolarnih centara (SAD, EU, Kina, Indija), a Rusija je sve više na čekanju hoće li postati globalni centar ekonomske i političke moći. Ideologija je čini se u drugom planu, pobjeđuje pragmatičnost. Jedinu šansu Rusija ima kao vojni centar moći, pa to i pokazuje.
