Ubrzani način života tjera nas da trpamo hranu u sebe. Često u nedostatku vremena pod pauzom za posao kupujemo ono što nam padne pod ruke ni ne razmišljajući čime to hranimo svoje tijelo. Samo da zadovoljimo svoju trenutnu potrebu, a o dugoročnim posljedicama takve prehrane ne razmišljamo. Ili počinjemo o tome razmišljati tek kad obolimo i kada najčešće bude prekasno.
Već godinama unazad Hrvatska se svrstava među najdeblje nacije u Europskoj uniji. Prema posljednjim rezultatima istraživanjima ispada da su Hrvati treća „najdeblja“ nacija u Europskoj uniji. U Hrvatskoj čak 67 posto muškaraca i 48 posto žena u Hrvatskoj ima prekomjernu tjelesnu težinu što su šokantne brojke.
Prije ne tako puno godina ljudi nisu imali toliku hranu na izbor. Radila su se jednostavna jela, a osnova je bila jedna namirnica. Danas, kada dođemo u dućan, možemo birati među najmanje deset vrsti brašna, mesa, ribe, a o povrću i voću, posebno onome egzotičnom, da ne govorimo.
Obrok se sastoji od predjela, glavnog jela uz obvezni prilog i salatu, a vikendima i blagdanima obvezan je desert. Miješaju se u jednom obroku proteini, ugljikohidrati, namirnice sa škrobom, a uz to i voće. Prema tim našim složenim kombinacijama ispada kao da nemamo što za jesti, a hrane ima na pretek i često ju bacamo u koš za smeće. Sada je postao problem što nismo naučili kako se namirnice pravilno kombiniraju.
O pravilnoj prehrani, koja mora biti pogonsko gorivo za naše tijelo i mozak, trebalo bi početi učiti već od malih nogu. Neke škole počele su uvoditi radionice zdrave hrane i primijenjuju sve naučeno, no ostali, kao i mnogi roditelji, trebaju još puno toga naučiti.
