Buđenje Europe

Najnovije izjave Donalda Trumpa, američkog kandidata za ulazak u Bijelu kuću, da Amerika možda neće braniti svoje saveznike u NATO savezu od napada Rusije, ražestile su niz europskih političara.

Reakcije se svode na jedno: vodeći europski političari postali su svjesni da je prevelik rizik računati na raspoloženje američkih birača i njihovih predsjednika i iznova problematizirati NATO svake četiri godine. Jer NATO savez jest ili nije, bez obzira tko će biti američki predsjednik.

To je pokrenulo lavinu, sve više europskih političara sad naglašava da se Europa mora znati i moći sama se obraniti od napada s istoka. Čini se da je vrijeme velikog brata u neku ruku isteklo i da je takozvani mali brat, čitaj Europa, konačno odrastao i da više nije politički adolescent kojega mora braniti netko drugi. Ponovno se naglašava da je napad na jednu članicu NATO saveza napad na sve članice i da je moralni stup obrane.

Događa se svojevrsni paradoks: što je više izolacionizma u Americi, a Trump to stalno najavljuje, to je više napora za jačanje Europe koja više ne želi, ali i ne može biti samo mali brat u vojnom smislu.

Donedavno su stalne prijetnje jedinstvu u Europi dolazile iz pozicije ratne industrije, tko će proizvoditi zrakoplove, a tko tenkove i slično, no čini se da se sad to stišava u korist zajedničke obrane. Hoće li to veće zajedništvo uspjeti, ovisi od politike.

Konkretno, Europa ulaže u vojni sektor i obrambenu industriju tri puta više nego Rusija, a ekonomski je jača od nje barem pet i više puta. No bez političkih odluka o zajedničkoj obrani i još više o zajedničkoj vojnoj proizvodnji i prioritetima, ona je zapravo slaba. Odnosno, ne može svaka država za sebe proizvoditi najmodernije zrakoplove ili drugo oružje jer je to naprosto preskupo, a to je bio stalni kamen spoticanja između Njemačke i Francuske do sada.

No čini se da se stvari mijenjaju. Ovih dana Njemačka, Francuska i Poljska ponovno aktualiziraju takozvani Weimarski trokut, savjetodavno tijelo tih triju država, no ovoga puta s ozbiljnom namjerom da bude okosnica stabilnosti Europe i da se nešto učini za jaču obranu zemalja Europske unije.

Ukrajina na taj način postaje prva linija obrane Europe i zato joj treba pomagati da opstane, no budi se i Europa. Za početak, detektirano je gotovo dvije stotine takozvanih proruskih uspavanih portala koji imaju ambiciju poremetiti izbore u europskim zemljama.

Ostavi komentar

Povezani članci

Ostanimo povezani

49,208FanoviLajkaj
608SljedbeniciSlijedi
0PretplatniciPretplatiti

NAJNOVIJE