Dan državnosti jedan je od najvažnijih državnih praznika, koji slavimo svake godine. Obilježava se na kao spomen na konstituiranje prvog višestranačkog Sabora Republike Hrvatske 1990. godine.
Značaj 30. svibnja 1990. zapravo je mnogo veći, jer je na taj način započeo proces i prvi korak osamostaljenja od bivše Jugoslavije. Odlučivši se za višestranačku demokraciju, Hrvatska je prestala robovati jednopartijskom sustavu prijašnje države, pa je to bila povijesna prijelomnica u razvoju države prema europskoj demokraciji.
Često se zaboravlja da je to bio proces u kojem nismo ovisili sami o sebi. Tisuću godina je Hrvatska čuvala svoj Sabor kao mjesto samobitnosti i suverenosti koliko je to bilo moguće u dominaciji ondašnjih velikih sila Europe, Beča, Budimpešte i Turaka. Na temelju tih povijesnih vrijednosti i čuvanja elemenata državnosti još od hrvatskih kraljeva, u dvadesetom stoljeću konačno su se poklopile europske političke silnice, došlo je do raspada Sovjetskog saveza i rušenja Berlinskog zida, pa Jugoslavija kao tampon-zona prema SSSR-u više nije bila toliko važna Zapadu.
Na taj su način prozapadne republike, Hrvatska i Slovenija, došle do daha te prve napustile jednopartijski komunistički sustav bivše države, odupirući se centralističkom modelu Miloševića koj je htio veliku Srbiju. Radi povijesne istine treba reći da je od uvođenju višestranačja odlučilo lijevo krilo komunističkog vrha Hrvatske, kojemu je na čelu bio Ivica Račan, koji je shvatio nužnost promjena.
Prvi višestranački izbori održani su krajem travnja i početkom svibnja 1990. godine u dva kruga, na kojima je premoćno pobijedila Hrvatska demokratska zajednica koju od osnutka vodi dr. Franjo Tuđman, da bi 30. svibnja bio konstituiran prvi višestranački Sabor, uz veliku proslavu u Zagrebu pred oko 200.000 ljudi. Na taj je način rođena nova demokratska Hrvatska. No ništa tih dana nije bilo jednostavno.
Zbog kasnijih događaja i napada Beograda i jugovojske na Sloveniju i Hrvatsku, te povijesne važnosti lipnja 1991. godine i raskida svih veza s bivšom državom, izmjenama zakona 2001. godine, praznik Dan hrvatske državnosti 30. svibnja, koji se obilježavao od 1990., zamijenjen je datumom 25. lipnja, dok je 30. svibnja 1990. postao spomendan Dan Hrvatskog sabora, a 8. listopada proglašen je spomendanom Dana neovisnosti.
Naime, europski i zapadni čelnici su 1991. godine plašeći se rata u bivšoj Jugoslaviji, zahtijevali odgodu proglašenja neovisnosti Hrvatske od tri mjeseca te su zakomplicirali presudne datume od značaja za državu, što im sigurno nije bila namjera. O promjenama i važnosti pojedinih datuma odlučivale su nakon Domovinskog rata političke stranke u Saboru.
Novim izmjenama zakona, od listopada 2019. Dan državnosti obilježava se ponovno 30. svibnja kao veliki praznik.
Važan datum, 25. lipnja 1991., obilježava se pak kao spomendan Dan neovisnosti, a 8. listopada 1991. godine kao spomendan Dan Hrvatskog sabora. Kako je ostalo mjesto za jedan praznik, odlučeno je da 18. studenog svake godine bude Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje.
(Josip Šimunko)
