Zbog one velike afere Crkve smijenjen i Juraj Kolarić, istaknuti međimurski svećenik

Juraj Kolarić
Mons. prof. dr. Juraj Kolarić, Foto: Varaždinska biskupija

Svih sedam članova Zbora prebendara Prvostolne crkve u Zagrebu, na čelu s dekanom monsinjorom Mijom Gabrićem, jednim od najutjecajnijih hrvatskih svećenika, smijenjeno je sa svojih dužnosti zbog malverzacija oko nekretninskog posla i sumnje da su sumnjivim projektima otuđili i umanjili vlasništvo ove institucije za više desetaka milijuna eura.

>> Monsinjor Gabrić “zagubio” 50 milijuna eura Katoličke crkve, a kaznili ga molitvom i postom

Odluku o njihovoj smjeni prije nekoliko je tjedana donijela posebna komisija na čelu s pomoćnim biskupom zagrebačkim Mijom Gorskim, dok je kardinal Josip Bozanić početkom prosinca donio odluku o prihvaćanju i izvršavanju kaznenih mjera te drugih odluka izrečenih u upravno-kaznenom postupku protiv članova Zbora prebendara, piše jutarnji.hr. Tu su odluku prebendari primili 11. siječnja ove godine i imaju 15 dana za žalbu.

Priču je u utorak objavio tjednik Nacional, prema kojemu se Gabriću stavlja na teret da je u razdoblju od 2002. do 2017. godine pridonio otuđenju i umanjenju vlasništva Zbora prebendara za oko 50 milijuna eura.

Naime, upravo toliko iznose hipoteke na crkvenom vlasništvu na kojem su privatni investitori trebali graditi nekretnine. Dva najveća takva projekta, centar Cascade i projekt luksuznih stanova u Goricama na zagrebačkim Remetama – nikad nije zaživio. Oba su se projekta poslije prodavala na javnoj dražbi, čime je za desetke milijuna kuna umanjena njihova stvarna vrijednost. Taj je novac Zbor prebendara izgubio, i to je razlog što su Gabrić i ostali prebendari – Juraj Kolarić, Zvonimir Kurečić, Miroslav Martinjak, Ilija Žugaj, Andrija Lukinović i Branko Picek – smijenjeni.

– To nije gotova stvar, koriste se ilegalni dokumenti – izjavio je u utorak za Jutarnji monsinjor Mijo Gabrić.

– Ništa nije pravomoćno, ta se stvar vuče već dulje vrijeme, a o detaljima zasad ne mogu govoriti – rekao je Gabrić koji je godinama bio i glavni financijaš Kaptola te pokretač mnogih projekata u kojima je sudjelovala Crkva.

Gabrić, kao i ostali prebendari, živi u kuriji na Kaptolu, a zasad nitko od prebendara ne želi otkriti što će se dalje događati.

Sve je počelo kaznenom prijavom protiv Gabrića koju su pred nadležnim tijelima Apostolske Stolice podnijeli odvjetnici Dario Budimir i Marina Meter u siječnju 2017. godine.

Iz tog odvjetničkog društva stigao je odgovor prema kojemu su sa Zborom prebendara Prvostolne crkve zagrebačke, zastupanom po pomoćnom biskupu Miji Gorskom, sklopili sporazum o izvansudskoj nagodbi.

Tek treba vidjeti što će s cijelom stvari biti.

Ali među smijenjenim prebendarima je i Međimurec vrlo istaknuti svećenik, Juraj Kolarić, inače iz Donjeg Hrašćama.

Inače, u srpnju 2015., točno na dan svoga svećeničkog ređenja prije 50 godina, u rodnom Donjem Hrašćanu, malenom mjestu župe Sveti Juraj u Trnju u donjem Međimurju, zlatnu misu proslavio je mons. prof. dr. Juraj Kolarić, svećenik Zagrebačke nadbiskupije, poznati teolog, povjesničar i ekumenist, tada prebendar Prvostolnog kaptola zagrebačkog, dugogodišnji profesor na KBF-u, veliki promicatelj Međimurja i plodan autor.

– Rođen je 20. travnja 1938. godine u Donjem Hrašćanu kao deveto dijete u obitelji Dominika i Lucije Kolarić. Nakon boravka u Nadbiskupskom dječačkom sjemeništu i završetka Klasične gimnazije u Zagrebu kao prvi stipendist austrijske vlade nakon II. svjetskog rata školske godine 1962./1963. teološki studij nastavio je u Innsbrucku kao pitomac međunarodnog isusovačkog zavoda Canisianuma koji je ugošćivao studente teologije iz 25 zemalja sa svih pet kontinenata. U sveučilišnoj crkvi 26. srpnja 1965. zaređen je za svećenika, a idućeg dana u alpskom mjestu Lansu prikazao je svoju mladu misu kojoj su nazočili roditelji, brat, dvije sestre, ujak i nekoliko članova rodbine, školski kolege i prijatelji. Po povratku u Hrvatsku, u nedjelju nakon svetkovine Uzvišenja Svetoga Križa kada se u Donjem Hrašćanu slavi tradicionalno proštenje, po želji svojih roditelja s obzirom da Donji Hrašćan nikada nije imao mladomisnika, 17. rujna 1967. godine služio je sekundiciju ili drugu mladu misu u svome rodnom mjestu. U Innsbrucku je doktorirao, a dva semestra proveo je na Teološkom fakultetu u Munsteru odakle je po želji nadbiskupa sluge Božjega Franje Kuharića otišao u Rim gdje je upisao studij crkvene povijesti na Gregoriani, orijentalnu teologiju na Papinskom orijentalnom institutu, dok je na Papinskoj školi za diplomatiku i arhivistiku diplomirao arhivistiku. Dvije godine bio je za vrijeme pisanja doktorske disertacije o temi “Ekumenizam u teologiji Srpske pravoslavne crkve” kapelan u župi svetog Blaža u Zagrebu, dugogodišnji profesor opće crkvene povijesti i crkvene umjetnosti na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu kojem je bio dekan u dva mandata, a u dva i dekan Zbora prebendara prvostolne Crkve zagrebačke, kao stručnjak za interkonfesionalne odnose i ekumenizam predavao je i na drugim fakultetima, bio je tajnik Vijeća za ekumenizam i dijalog Biskupske konferencije Jugoslavije, pa tajnik Vijeća za ekumenizam Hrvatske biskupske konferencije, član Vijeća za kulturu i kulturna dobra HBK-a, redovni član Europske akademije znanosti i umjetnosti sa sjedištem u Salzburgu, predsjednik Odbora za gradnju Apostolske nuncijature u Zagrebu, ravnatelj Dijecezanskog muzeja, predstojnik Ureda za kulturna dobra Zagrebačke nadbiskupije, napisao je četrdesetak knjiga, osamdesetak znanstveno-stručnih tekstova, sudjelovao je na mnogim međunarodnim znanstvenim skupovima, autor je brojnih djela iz crkvene povijesti i povijesti međimurskih mjesta i župa, a između ostalog obavljao je i dužnost Velikog meštra Družbe “Braća Hrvatskoga Zmaja” te predsjednika Zavičajnog društva Međimurje u Zagrebu – piše o njemu Varaždinska biskupija na svojim internetskim stranicama.

Ostavi komentar