Vjeruje se da početak ovog kolača karakterističnog oblika seže daleko u prošlost, od prije više od dvije tisuće godina.
U nekim se zapisima može pročitati da je na arheološkom nalazištu rimskog vojnog logora u okolici Beča pronađen kalup koji se smatra ranim prototipom današnjeg kalupa za kuglof. Vjeruje se kako su ga Rimljani rado pripremali jer im je ovaj okrugli kolač zlatnožute boje simbolično predstavljao sunce.
Kalupu i kolaču se s padom Rimskog Carstva gubi svaki trag sve do 15. stoljeća kada kuglof postaje popularan u zemljama poput Francuske, Švicarske, Njemačke i Austrije. Kuglof je zbog svojih jednostavnih sastojaka bio kolač siromaha, no u 19. stoljeću doživljava svoju renesansu zahvaljujući Habsburškom caru Franji Josipu koji je tražio da mu se svakodnevno priprema za doručak i tako mu podignuo vrijednost sve do kraljevskog dvora.
Smjesa za kuglof vrlo je jednostavna i lagana, a sastojci su lako dostupni i potrebno je malo vremena za njegovu izradu. Upravo zbog toga ovaj je nezaobilazan kolač vrlo omiljen u ljetnim mjesecima, kad nam se jede nešto slatko što će brzo biti gotovo.
Kuglof je za naše čitatelje pripremila Ivona Colarić iz Gardinovca.
Ivona je maturantica sa željom da se upiše na fakultet fizioterapije. Glavni joj je hobi škola, a trenutno je sva usmjerena na postizanje što boljih rezultata na maturi i upisu na željeni fakultet.
Cijeli članak o pripremi kuglofa donosimo u TJEDNIKU MEĐIMURSKE NOVINE koje od petka, 2. srpnja, možete kupiti na prodajnim mjestima diljem Međimurja.
