U Dubrovačko-neretvanskoj županiji ovih je dana zavladala bojazan od pojave epidemije ospica otkako je prošlog petka u Općoj bolnici Dubrovnik hospitaliziran pacijent za kojeg se sumnja da je obolio od ospica.
S obzirom na to da je procijepljenost MoPaRu-om, cjepivom protiv ospica, zaušnjaka i rubeole, u Dubrovačko-neretvanskoj županiji najniža u Hrvatskoj, tek oko 55 posto, strah nije bez osnove. Moguća pojava epidemije ospica u Hrvatskoj izazvala je nervozu među roditeljima jer je pred nama turistička sezona na koju nam dolazi i jako velik broj turista iz regije. Usporedbe radi, u Srbiji već neko vrijeme vladaju ospice, zaraženo je dosad oko 5.000 ljudi te je zabilježeno čak 15 smrtnih slučajeva.
Da su ospice ozbiljna bolest dokaz je da je prije uvođenja organiziranog cijepljenja protiv ospica (prije 1968.) u Hrvatskoj godišnje obolijevalo oko 15000 osoba, a umiralo oko 20 djece. Na tu smo temu razgovarali s čakovečkim pedijatrom Igorom Šegovićem koji nam je kazao kakvo je stanje u Međimurju i imali li razloga za strah.
“Džepovi niske procijepljenosti” podloga za epidemiju
U našoj Županiji već dugo nismo imali oboljelih od ospica. Zadnja uvezena epidemija bila je prije dvadesetak godina. Na razini države je u zadnjih dvadesetak godina zabilježeno nekoliko manjih epidemija. Radilo se o uvezenim slučajevima ospica koje su se tada proširile i na osobe u kontaktu s oboljelim. 2014./2015. godine oboljelo je 220 osoba, a 2017. je oboljelo 7 osoba. Zadnja zabilježena smrt od ospica u zemlji bila je 2004. godine.
Kako saznajemo, s obzirom na dobru i još uvijek visoku procijepljenost djece u našoj Županiji, za sada nema opasnosti od epidemije ospica kod nas. No, liječnici koji cijepe djecu u svojim ambulantama i Služba za epidemiologiju prate stanje i brinu se da ukupan postotak cijepljenih bude zadovoljavajući.
– U Međimurskoj županiji potrebno je paziti na određene osobe i skupine koje često kasne s cijepljenjem. Neki odbijaju cijepiti djecu, neki radi učestalih bolesti kod djece, a neki jednostavno ne dovedu dijete na cijepljenje u vrijeme kada se dijete treba zaštiti protiv zaraznih bolesti te se tako stvaraju, kako bi epidemiolozi rekli, „džepovi niske procijepljenosti“, što je podloga za nastanak ponovnih epidemija zaraznih bolesti pa time i ospica – objasnio nam je u razgovoru pedijatar Šegović.
Ne cijepe djecu zbog neznanja i negativnih iskustava
U Hrvatskoj i Međimurju sve je šira pojava da roditelji odgađaju ili ne cijepe svoju djecu. Najčešće je razlog tome zabrinutost roditelja od nuspojava cjepiva, neznanja ili negativnih stavova ili iskustava, a provedena istraživanja su pokazala da je odluka roditelja da cijepe svoju djecu više vezana uz stav nego uz znanje roditelja.
– Citirao bih Zakon o zdravstvenoj zaštiti i Obiteljski zakon u kojima se navodi da je cijepljenje jedna od najuspješnijih medicinskih intervencija koja smanjuje nejednakost u dostupnosti zdravlju štiteći zdravlje pojedinca i cjelokupne populacije. Pravo na zdravstvenu zaštitu uključujući i zaštitu od zaraznih bolesti cijepljenjem, temeljno je pravo svakog djeteta i omogućuje ostvarivanje najviše moguće razine zdravlja – istaknuo je pedijatar Šegović.
Zadatak zdravstvenih djelatnika je da nepristrano i objektivno prenose znanstveno točne informacije javnosti i populaciji o kojoj skrbe. Vodeći se time pedijatar Šegović pokušava u razgovoru s roditeljima doznati koji je razlog odbijanja cijepljenja te im potom iskreno predoči činjenice o cjepivima.
– Moram kazati da cijepljenje ne uzrokuje šećernu bolest tip 1, atopiju, autoimunosne reumatske bolesti, sindrom iznenadne dojenačke smrt, Crohnovu bolest i autizam. Isto tako neurorizično dijete smije se cijepiti, osim ako ima nekontroliranu bolest mozga, tumor, nekontroliranu epilepsiju/konvulzije. Roditelj se također može obratiti HALMED-u ako želi doznati neke specifične obavijesti o samom cjepivu, kontrolama serija – napomenuo je pedijatar na kraju razgovora.
Procijepljenost djece u Međimurskoj županiji skoro 97 posto
Podaci za 2017. godinu koji su dostupni na internetskim stranicama Zavoda za javno zdravstvo Međimurske županije za našu Županiju pokazuju da je procijepljenost protiv ospica, rubeole i zaušnjaka skoro 97 posto. Djeca se kod nas cijepe nakon navršenih godinu dana te prije upisa u 1. razred osnovne škole.
– S obzirom na to da je zakonska obaveza 95 posto, jasno je da se radi o izvrsnoj procijepljenosti djece. Time se stvara takozvana kolektivna imunost čime se štite ne samo oni koji su cijepljeni, nego i oni koji se zbog raznih kontraindikacija ne smiju cijepiti te predstavljaju rizičnu populaciju za pobolijevanje od zaraznih bolesti, to jest ospica.
Kako prepoznati ospice i kako se prenose?
– Ospice su vrlo zarazna virusna bolest. To znači da će se zaraziti preko 90 posto osoba koje su bile u kontaktu s bolesnikom ako nisu cijepljene ili nisu preboljele ospice. Bolest se prenosi kašljanjem i kihanjem, inkubacija bolesti je 1-2 tjedna, simptomi su povišena temperatura, sekrecija iz nosa, kašalj, konjunktivitis, bjelkaste naslage u usnoj šupljini s unutrašnje strane obraza. Ospice, to jest osip karakterističan za bolest pojavljuje se od trećeg do petog dana bolesti i izbija oko 2 dana, prvo iza ušiju, na čelu, licu, vratu i potom se širi prema prsima. Bolesnik je zarazan za okolinu nekoliko dana prije i nakon izbijanja osipa.
Ne postoji lijek protiv ospica pa se liječe simptomi bolesti ili komplikacija poput upale pluća ili uha ako se pojave. I kod ove bolesti vrijedi izreka da je bolje spriječiti nego liječiti. Ako je dijete zdravo i dobro uhranjeno, ospice same za sebe ne bi trebale biti teška bolest. No, ono što je često opasno jesu komplikacije, tj. sekundarne bakterijske infekcije koje se mogu javiti tijekom ospica, poput upale pluća, upale srednjeg uha, upale mozga pogotovo kod dojenčadi. (Foto: Zlatko Vrzan)
