Državni tajnik SAD Blinken: – Suverena neovisna Ukrajina biti će na sceni puno duže od Vladimira Putina

Danas je 61 dan od početka ruske invazije na Ukrajinu.

Napadi na istoku Ukrajine ne jenjavaju, no nema velikih  tenkovskih napada zbog kiša i natopljenog  terena. Svi napadi na ukrajinske gradove odbijeni su.

U Kijevu su razgovarali američki državni tajnik Anthony Blinken i ministar obrane SAD Lloyd Austin s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim. Dogovorena je nova runda pomoći Ukrajini kao i to da će se američki diplomati vratiti u Kijev. Obećan je novih 700 milijuna dolara pomoći, od čega će 322 milijuna ići Ukrajini, a ostatak istočnim zemljama NATO u Europi. UZ to SAD će Ukrajini prodati streljiva u vrijednosti od 165 milijuna dolara.

Američki državni tajnik Antony Blinken rekao  je tijekom konferencije za medije da Rusija “nije uspjela” u Ukrajini, a da Ukrajina “uspijeva”.

– Rusija je težila tome da oduzme Ukrajini suverenitet i neovisnost. Nisu uspjeli. Težili su tome da potvrdi moć svoje vojske i svoje ekonomije. Naravno, vidimo da se dogodilo suprotno. Ne znamo kako će se odviti ovaj rat, ali znamo da će suverena neovisna Ukrajina biti na sceni puno duže od Vladimira Putina – rekao  je Blinken.

Američki ministar obrane Lloyd Austin izjavio je da SAD želi vidjeti “Rusiju oslabljenu do te razine da ne može činiti ono što učinila u invaziji na Ukrajinu”.

Pregovori između Rusije i Ukrajine stoje na mjestu, pokušat će ih potaknuiti turski predsjedik Erdogan i glavni tajnik UN. Prema zapadnim informacijama predsjednik Rusije Putin više nije zainteresiran za pregovore nakon potonuća broda Moskva, već želi uzeti što više teritorija Ukrajini.

Rusija je diplomatskom notom službeno upozorila SAD da je slanje oružja Ukrajini neprihvatljva praksa koju treba prekinuti.

Predsjednik Putin je izjavio da je njegova obavještajna agencija spriječila ubojstvo ruskog novinara i da CIA vodi rat protvi Rusije. Ukrajina demantira bilo kakvu umiješanost, a vijesti iz Rusije govore da je zatvorena nacionalistička skupina koja navodno djeluje „prema navodima ukrajinskih špijuna“.

Predsjednik ukrajinskog parlamenta Rusian Štefančuk rekoa je da Ukrajina iz svog Ustava ne želi ukloniti alinieju o prodruženju NATO-u.  On je naglasio da je teritorijalni integritet Ukrajine „crvena linija“.

Rusija uz napade na istoku  Ukrajine i dalje napada logističke ciljeve, tako pet željezničkih postaja u središnjoj i zapadnoj Ukrajini. Zbog napada vlakovi moraju pronaći nove rute prometovanja.

Vicekancelar Njemačke Robert Habeck priznao je da je bila pogreška što Njemačka nija ranije vojno podržavala Ukrajinu. Njemačka obrambena tvrtka Rheinmetall zatražila je dozvolu za izvoz 100 starih borbenih vozila pješaštva Marder u Ukrajinu, što će biti test za Njemačku.

Europska unija pak priprema šesti paket sankcija Rusiji, između ostaloga, postupno ukidanje uvoza ruske nafte  i uvođenje carina. Europa proizvodi oko oko 30 posto energije  u različitim djelatnostima iz ruske nafte. Europske zemlje se i dalje ne mogu složiti oko zabrane uvoza nafte i plina.

Na značajnom čvorištu za izvoz nafte prema Europi u ruskom Brajnsku izbio je veliki požar, ne zna se je li riječ o raketiranju iz Ukrajine. Gore spremnici  za naftu, a čule su se i eksplozije.

Optužbe za ratne zločine u Ukrajini istraživat će Međunarodni  kazneni sud putem zajedničkom tužiteljskog tima iz više zemalja.

Britanski ministar obrane Ben Wallace naveo je da je dosad ubijeno oko 15.000 Rusa u Ukrajini, uništeno ili zaroibljeno više od 2000 borbenih oklopnih  vozila, 530 tenkova, te 560 borbenih vozila pješaštva.

Istočno bojište

Ukrajinsko ministarstvo obrane priopćilo je da je ukrajinska vojska odbila napade ruske vojske na istoku zemlje. Glasnogovornik ministarstva obrane Oleksandr Motuzjanik naveo je da su ruske snage pokušale probiti obranu više gradova Rubižne, Popasna, Sjeverodoneck, Marinka i Avdivka te da pokušavaju napredovati iz Izjuma prema Barvinkoveu i Slovjansku, no bez uspjeha.

Rusko ministarstvo obrane tvrdi da su njihove oružane snage napale rafineriju nafte u Kremenčugu, sjeverozapadno od Dnjipra u Ukrajini, te da su preko noći pogodile 56 ciljeva ukrajinske vojne infrastrukture.

Južno bojište

Ruske snage nastavljaju napade na čeličanu Azovstal u Mariupolju.  Koriste se zrakoplovi, topništvo, puca iz tenkova i pokušava napredovati s jurišnim skupinama, bez obzira što je Putin zapovijedio drugačije. Branitelji u u sve težem oložaju.

Rusija tvrdi da u Odesi prilikom raketiranja nije pogodila civilne zgrade, Ukrajinci kažu da su pogođene dvije zgrade i dva vojna cilja.

Navodno je dana postignut sporazum s Rusijom o otvaranju humanitarnog koridora za civile iz Mariupolja nakon što je Rusija objavila prekod vatre. Tijekom dana koridor je bio zatvoren zbog nesigurnosti.

Britanski obavještajci tvrde da Rusija planira inscenirati rezultate referenduma u Hersonu radi opravdanja okupacije. (JŠ)

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Ostavi komentar

Povezani članci

Ostanimo povezani

49,208FanoviLajkaj
608SljedbeniciSlijedi
0PretplatniciPretplatiti

NAJNOVIJE