Donosimo veliki pregled današnjeg ratnog stanja u Ukrajini. Veliku analizu piše Josip Šimunko.
Drugi po redu pregovori izmđu Rusije i Ukrajine završili su u četvrtak na večer 3. 3. neuspješno, no važno je da su najavljeni treći pregovori. Dogovoreno je jedino da se uspostave humanitarni koridori.
Najvažnije s ratišta
Ruske snage i dalje napreduju, zauzet je manji grad Gherson na jugu Ukrajine koji je strateški važan, a traje napad na luku u Mariupol gdje se Ukrajinci dobro drže, iako je grade bez struje i vode. Koliko će izdržati, to je drugo pitanje. U slučaju pada Mariupola ruske snage će moći kopnenim putem do Krima.
No važniji cilj u ovom ratu im je osvajanje najveće ukrajinske luke Odesa, s čime bi Ukrajina bila odsječena od Crnog mora. Zbog toga je Moldavija ovih dana zatražila članstvo u EU.
U Moldaviji također postoji prorusko-ukrajinska republika naziva Pridnjestrovska Moldavska Republika, površine 4100 kvadranih kilometara uz rijeku Dnjestar, s oko pola milijuna stanovnika. Ukratko, Moldavija bi padom Odese postala lagan plijen ruskih snaga, koje bi na taj način došle na granice Rumunjske i NATO pakta, a to znači i na korak do Beograda. Krećući se prema sjeveru s južnog bojišta Ukrajine, ruske snage stigle su do dvije najveće atomske centrale u Ukrajini kod Zaporožja.
Glavni grad Kijev je svakodnevno pod udarom, a oko njega traju žestoke borbe. Na obje strane sve je više žrtava, no ukrajinske snage se dobro drže uz visok moral, nitko ne može pobijediti narod koji se brani.
Veliki europski obrat
SAD i NATO odbili su molbu ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog da uspostave zonu zabrane letova iznad Ukrajine zbog stalnih napada Rusije, smatrajući to prevelikom rizikom. To znači da će Ukrajina morati sama primiti udare ruskih zrakoplovnih snaga i da će biti još više žrtava, no stiže i sve više američkog i zapadnog protuzrakoplovnog oružja za obranu.
Goepolitički i strateški, došlo je do velikog obrata, posebno Njemačke i u Europi, koja je spavala trideset godina, tako da je na kraju Putin htio razgovarati samo s Bidenom. Napad na Ukrajinu ujedinio je gotovo sve europske zemlje, jer sad svi znaju što ih čeka ako prevlada sila i Putin.
Odbijena ruska diplomatska nota
Ruski general Igor Konašenkov, glasnogovornik ruskog Ministarstva obrane, izjavio je da se oko 200 plaćenika iz Hrvatske bori u Ukrajini.
Zbog toga je vojni ataše hrvatskog veleposlanstva pozvan u rusko Ministarstvo obrane u Moskvi, gdje je odbio rusku notu rekavši da je naše Ministarstvo obrane s tim nema ništa, već su to akcije građana kao privatnih osoba.
Rusko Ministarstvo smatra nezakonitim djelovanjem hrvatksog državljana Denisa Šelera, člana BBB „Dinama“ iz Zagreba, a prije toga pripadnika bojne Azov, koji poziva dragovoljce iz Hrvatske.
Hapse i djecu i starice
Prema pisanju zapadnih medija, preko 7000 građana uhapšeno je u Rusiji zbog prosvjeda protiv rata u Ukrajini, navodno i djeca stara sedam ili osam godina jer su nosila parole, pa do 77 godišnje starice i umjetniceYelene Osipove iz St. Petersburga, koja je kao beba preživjela nacističku opsadu Lenjingrada. Ona je nosila parolu na kojoj je pisalo „Ne atomskom oružju u cijelom svijetu“ i „Mlada Ukrajina otkazala je atomsko oružje“ (predala ga je Rusiji prije tridesetak godina). Demonstracije protiv napada na Ukrajinu u Rusiji pojačavaju se, no od kontrolom su vlasti, nema izgleda da bi se demonstracijama moglo postići nešto više. No građani Rusije će prije ili kasnije soznati o čemu se radi.
Gruzija želi u EU
Gruzija, zemlja u Maloj Aziji, također želi članstvo u Europskoj uniji, odluku o kandidaturi donio je parlament Gruzije ovih dana u vrijeme ratnih zbivanja u Ukrajini. Nadamo se da to neće dovesti do invazije Rusije, kao što se već dogodilo 2008. godine.
Foto: Pixsell/ Alexander Ryumin, Newscom
