Srijeda, 16. ožujak 2022. – Donosimo dnevni izvještaj rata u Ukrajini našeg novinara Josipa Šimunka:
Glavni stožer ukrajinskih vojnih snaga jutros je objavio da je Rusija izgubila oko 40 posto svojih postrojbi u Ukrajini. Prema tom izvješću, neke su postrojbe potpuno uništene i nisu više u stanju voditi borbe. I dalje se najteže borbe vode oko Mariupolja.
Ukrajinske snage pokrenule su protunapade na glavnim pravcima napada ruskih snaga. Pokrenuti su protunapadi kod Kijeva, Harkiva, Hersona, Mariupolja, Zaporižja i Mikolajeva. Višecjevnim bacačima raketa uništen je aerodrom kod Hersona kojeg su prije zauzele ruske snage, a na kojemu su bili stacionirani helikopteri pa čak i letjelice nalik onoj koja je pala kod Zagreba.
Na političkoj razini, čini se ipak da pregovori i sankcije daju određene rezultate. Danas u srijedu je došlo do pomaka, čini se da su obje strane sklone sporazumu i na stolu je gotovo dovršen nacrt mirovnog sporazuma. Predsjednik Ukrajine Zelenskij je rekao da vidi mogući prostor za kompromis s Rusijom, a ministar vanjskih poslova Rusije Sergej Lavrov da je blizu „dogovor om neutralnom statusu Rusije“. Prema Financial Timesu, nacrt sporazuma sadržava petnaest točaka, uz obećanje da Ukrajina neće ulaziti ni u kakve vojne saveze i neće dozvoliti strane baze na svojem teritoriju. Ukrajina bi po tom sporazumu mogla zadržati svoju vojsku, uz vojna sigurnosna jamstva od strane SAD-a, Velike Britanije i Turske. Ako bi sporazum bio potpisan, ruske snage bi se povukle iz Ukrajine.
Je li Rusija postala svjesna da joj nedostaje snaga za pobjedu, nije poznato, no čini se da su i sankcije učinile svoje, kao i otpor gotovo svih država svijeta. No sporazum još nije potpisan i još ništa nije gotovo.
Očekivalo se da će Ukrajina napadnuta iz područja Krima, iz Bjelorusije i sa sjevera Rusije prema Kijevu, s istoka oko Harkiva i Sumija te iz proruskih republika Donjeck i Lugansk brzo pokleknuti, no to se nije dogodilo. Nakon prvotnih uspjeha i napredovanja, nisu ostvareni planirani ciljevi spajanja fronti i okupacija sve do Dnjepra.
Do sada je od početka agresije iz Ukrajine izbjeglo preko tri milijuna izbjeglica, najviše žena i djece. Ono što je manje poznato je da je iz Rusije izbjeglo oko 200.000 ruskih građana (procjena) koji ne žele ratovati, najviše u Gruziju i okolne zemlje.
KIJEVSKO BOJIŠTE
Nije uspjelo opkoljavanje grada
Najteže borbe vodile su se na sjeverozapadnom pravcu na desnoj obali rijeke Dnjepar kod Irpinja. Prema mišljenju vojnih analitičara, ruske snage nemaju dovoljno vojnika za veće obuhvate i napadaju snagama do jačine bataljuna. Isto tako, cilj ruskih snaga je opkoljavanje Kijeva, a ne zauzimanje grada, jer za to nemaju dovoljno snaga. Jaki napadi traju i sa sjeveroistočne strane kod grada Černihiva i s istočne strane na Brovari.
Na jugu se vode teške bitke, no ukrajinske snage se dobro drže i ne dopuštaju opkoljavanje Kijeva s te strane.
U jutarnjim satima pogođena je zgrada u Kijevu s dvanaest katova, sve je više uništenih zgrada pogotovo u predgrađima.
Veliki grad Harkiv na istoku Ukrajine blizu granice s Rusijom, pod stalnim je udarima ruskih snaga. Već je uništeno oko 600 stambenih zgrada. Ruske snage stalno napadaju ne bi li zauzele grad, jer bi na taj način imale slobodan put prema Dnjipru i Zaporižju i središnjem dijelu istočne Ukrajine, te prema Kijevu. Ukrajinske snage odbacile su u jutarnjim satima još jedan napad ruske vojske na Harkiv.
JUŽNO BOJIŠTE
Odsudne bitke kod Mariupolja koji postaje ključ rata i mira
Glavnina ruskih napada usmjerena je na jug Ukrajine. Tu je raspored vojnih snaga Ukrajine i Rusije veoma složen.
Ruske snage napadaju s područja Krima i s područja Donjecka i Luhanska na istoku Ukrajine. Najteže bitke vode se kod Mariupolja jer se tu spajaju oba ruska fronta, onaj s područja Krima i s područja Donjecka i Luganska.
Kad bi pao Mariupolj, ruske snage imale bi otvoren put prema sjeveru, odnosno gradu Dnjipru i Zaparožju na Dnjepru, tu rijeka čini veliki luk prema istoku, kao i nesmetan put na zapad prema Krimu i dalje prema Odessi. Zbog toga je područje Mariupolja strateški važno za obje strane. Sam grad Mariupolj je već toliko razoren da podsjeća na Vukovar.
Jutros je javljeno da su se ruske snage uklinile i zauzele bolnicu u Mariupolju s oko 400 ranjenika, ali i o protunapadu ukrajinskih snaga. Vodi se nesmiljena borba na život i smrt. Iz grada je do sada izbjeglo oko 20.000, a u gradu je još oko 400.000 stanovnika, poginulo je oko 2500 ljudi.
Opasnost za ukrajinske snage je dvostruka: ako se spoje ruske snage na sjeveru Luhanska i one na jugu Harkova, postoji mogućnost opkoljavanja jednog djiela ukrajinskih snaga.
Druga je opasnost još veća: ako bi se spojili krimski i istočni front s područja Donjecka, što je gotovo postignuto kod Mariupolja i napali prema sjeveru i Dnjepru, što im je cilj, ukrajinske snage na području Donjecka mogle bi se naći u obruču. No prije toga ruske snage moraju slomiti Mariupolj. Čini se da je ukrajinski stožer to predvidio još na početku rata i u to područje poslao svoje najbolje jedinice, tako u Mariupolj, kojeg brani bojna Azov i druge postrojbe. Pitanje je koliko ukrajinske snage u opkoljenom Maroupolju mogu izdržati, što može biti ključ rata i mira. Obzirom da su poduzeti protunapadi kod Mariupolja, Zaporožja, ali i Hersona na krimskom području koji je zauzet od ruskih snaga, tu se biju odsutne bitke.
Pravac prema Odessi napada se s područja Krima i mora. Bio je planiran brzi napad, no to se nije dogodilo, ruske snage su zaustavljene kod grada Mikolajiva, koji se nalazi 120 kilometara istočno od Odesse. Kako bi napredovale dalje prema Odessi zaobišle su Mikolajiv i krenule uz rijeku Bug. No predaleko su i nemaju dovoljno snaga za veće napredovanje, ukrajinske snage su ih zaustavile.
Zbog toga je jutrošnji napad s mora s planiranim desantom na plaže trideset kilometara istočno do Odesse zustavljen, a Odessa je napadnuta raketama i topništvom.
ZAPADNO BOJIŠTE
Na zapadu Ukrajine postoji opasnost samo od zračnih i raketnih napada, kao što se dogodilo kod Lavova, u napadu na ukrajinsku bazu u kojemu je poginulo 35 ukrajinskih vojnika, uz više od stotinu ranjenih. Grad Lavov ima preko 700.000 stanovnika i preko njega veliki broj izbjeglica odlazi u druge zemlje. Uz područje Lavova, napada se i aerodrom kod grada Ivano-Frankivska. Prema izvješćima, napad kod Lavova na vojnu bazu izvele su strategijske ruske zrakoplovne snage koje su s područja Crnog mora ispalile tridesetak raketa.
Gubici ruskih snaga veliki, no ne i presudni
Ukrajinske snage tvrde da su uništile oko 40 posto ruskih postrojbi, a ubijeno je oko 13.500 ruskih vojnika. Do početka ovog tjedna najviše su napadale partizanskim načinom ratovanja, posebno logistiku. Od nedjelje započinju i protunapadi na ključnim mjestima. Tvrdi se da su ruske snage do sada izgubile 404 tenka i 1279 oklopnih transportera te 81 avion, 95 helikoptera, 150 komada topništva, 64 raketna bacača, tri broda, 640 vozila, 60 cisterni za gorivo, devet dronova i 36 protuzračnih sustava.
To je ogroman gubitak, no ne i presudan, ruska armija je druga po snazi u svijetu. Podsjećamo da se vojna sila Rusije sastoji od 850.000 aktivnih vojnika i 250.000 rezervista. Ruske snage raspolažu s 12.420 tenkova, 30.122 oklopnih transportera, 3391 raketni sustav, a zračne snage 4173 zrakoplova. Mornarica ima preko 600 brodova, 15 razarača i 70 podmornica.
To na papiru izgleda zastrašujuće, no važnije je nešto drugo. Zbog uvođenja moderne tehnike, ruske kopnene snage smanjene su zadnjih desetljeća čak šest puta, tako da je njihovo brojno stanje oko 270.000 vojnika. Po strukturi, ruske kopnene snage, a one uz zračne snage u ovom ratu donose prevagu ili ne, sastoje se od 12 armija i jednog armijskog korpusa s ukupno 8 divizija i 147 brigada, koje su podijeljene u različite rodove kopnene vojske kao što su oklopne jedinice, topničko raketne jedinice, PZO jedince i specijalci. Atomske i svemirske snage Rusije su izvan uporabe u Ukrajini. Treba reći i to da su ruske kopnene snage raspršene, zadnji podaci govore da se dovlače snage i s dalekog Istoka radi napada na Ukrajinu. Drugim riječima, Rusiji za pobjedu treba daleko veći broj vojnika kojih nedostaje.
S druge strane, ukrajinske snage su zbog mobilizacije narasle na barem milijun vojnika i još više teritorijalaca.
IZBOR NAJVAŽNIJIH VIJESTI DANA
Tri premijera u Kijevu
Predsjednik Ukrajine Zelenskij sastao se u utorak u večernjim satima s trojicom premijera, Janšom iz Slovenije, Marowieckim iz Poljske i Fialom iz Češke. Oni su vlakom stigli u Ukrajinu kako bi dali podršku ukrajinskom narodu i predsjedniku Zelenskom u borbi za slobodu zemlje. Zelenskij je izjavio: – Vaš posjet Kijevu u ovo teško vrijeme za Ukrajinu snažan je dokaz podrške. Stvarno cijenimo ovo…“.
Rusija više nije članica Vijeća Europe
Parlamentarna Skupština vijeća Europe izglasala je izbacivanje Rusije iz tog tijela, no to je bila samo formalnost. Prije toga je Rusija sama istupila iz Vijeća Europe znajući što će se dogoditi. To znači da Rusije više nije potpisnica Europske konvencije o ljudskim pravima, što može u budućnosti biti dvosjekli mač.
Obostrane sankcije Biden – Putin
Senat SAD u utorak jednoglasno usvojio rezoluciju kojom se ruski predsjednik Putin osuđuje kao ratni zločinac. Rezolucija je političkog karaktera, no napomenuto je da bi istražitelji trebali ispitati zločine ruske vojske u Ukrajini.
Odmah nakon što su SAD uvele sankcije za Putina i ministra Lavrova i druge ruske dužnosnike, Putin je potom uzvratio na način da je uveo sankcije protiv Joe Bidena, Antonyja Blinkena, Hillary Clinton, Justina Trudeaua i Huntera Bidena.
> Rat u Ukrajini – 15. ožujak 2022. – Zatišje pred buru na jugu Ukrajine?
