Savjeti iz Centra dr.Rudolf Steiner: Koji jesenski radovi se obavljaju u biodinamičkom vrtu?

Piše: Amalka Vukelić, dipl. ing. agr., voditeljica biodinamičke proizvodnje Centar dr. Rudolfa Steinera

Znamo da je jesen vrijeme ubiranja plodova i laganog odumiranja, odmaranja prirode do novog proljeća. Vrtlari gledaju na jesen iz malo drukčije perspektive. Jesen je vrijeme pripreme za novo vrtlarsko razdoblje koje nastupa krajem zime, stoga je to idealno vrijeme za novi početak.

Kad kažemo početak, mislimo na pripreme koje su neophodne kako bi naš vrt u proljeće te čitavu narednu sezonu mogao davati obilje plodova. Koliko i kakve plodove ovisi ponajviše o kvaliteti tla, stoga zapitajte se i provjerite je li vam tlo u vrtu zdravo i vitalno. Dakle, sad je vrijeme za pripremu komposta – hrane za tlo.

KOMPOSTIRANJE

Najjednostavniji i najefikasniji način zbrinjavanja organskog otpada je kompostiranjem. To je proces razgradnje organske tvari uz pomoć mikro i makro organizama do divnog crnog komposta koji svi želimo u svom vrtu.

Kompostne hrpe mogu se slagati u jesen ili u rano proljeće, ali preporuka je u jesen s obzirom na činjenicu da se kompostna hrpa zagrijava u svojoj termofilnoj fazi i do 60 stupnjeva pa je bitno koja je temperatura okoliša kako ne bi došlo do samozapaljenja hrpe.

Kompostna hrpa trapezastog je presjeka i slaže se u slojevima u kojima je odnos ugljičnog i dušičnog dijela 60:40. To znači da 60 % sastojaka kompostne hrpe mora biti organskog biljnog porijekla (sječkanje grane, suha trava, slama, otpaci iz vrta, otpaci iz kućanstva – bez mesa, kostiju i citrusa), dok bi 40 % sastojaka trebalo biti životinjskog porijekla (svježi stajski gnoj). Ako niste u mogućnosti nabaviti gnoj, on se može zamijeniti s prošlogodišnjim kompostom kojeg ste sačuvali.

Na dno kompostne hrpe slaže se tanak sloj granja kako bi se omogućilo otjecanje viška vode iz hrpe kako hrpa ne bi trulila. Vršni dio mora se dobro izravnati s ciljem upijanja atmosferske vode u hrpu koja natapa materijal i hladi proces zagrijavanja.

Kompostna hrpa slaže se slojevito pazeći na njezin omjer veličina. Širina hrpe koju započnemo slagati može biti 2,5-3 m, dok će krajnja širina po završetku na vrhu biti 2-2,5 metra zbog trapezastog oblika. Visina neka bude 1,5-2 m, a duljina ovisi o količini materijala kojim slažete hrpu, veća količina znači i veću dužinu.

Slojevi se slažu tako da se stavlja prvi sloj ugljične komponente, zatim tanji sloj dušične i potom bi bilo idealno ako biste imali pepela od drveta za posipanje i neutralizaciju pH. Slojeve slažete dok ne postignete željenu visinu.

Nakon što je kompostna hrpa složena, dobro se sabije (hodanjem po vrhu) i prekrije slamom ili suhom travom. Da vjetar ne bi raznosio materijal, na sve to stavite i dvije daske.

BIODINAMIČKIM PRIPRAVCIMA PREPARIRATI KOMPOSTNU HRPU

I ono najvažnije, u zadnjoj fazi izrade kompostne hrpe dodaju se biodinamički pripravci. Oni služe kao pomoć u dozrijevanju komposta i balansiranju nutritivnih tvari koje se u njemu nalaze. Pritom se koristimo biodinamičkim pripravcima od 502 do 508. To su biljni pripravci koji su dozrijevali u animalnim ovojnicama tijekom godine i svaki od njih ima utjecaj na drugi mikro ili makro element u kompostu.

Biodinamičke pripravke koji su vam potrebni da biste preparirali kompostnu hrpu možete nabaviti u Centru dr. Rudolfa Steinera u Donjem Kraljevcu u kojem se redovito izrađuju svake godine upravo za ovu potrebu.

Nakon 6 mjeseci (ili još bolje godinu dana) naš kompost je zreo i spreman za upotrebu. Sad je već proljeće i ono na čemu smo vrijedno radili ove jeseni višestruko nam se isplaćuje plodovima naših biljaka i kvalitetom tla.

Gnojidba kompostom u kojem su sadržani navedeni biodinamički pripravci ima za funkciju oživljavanje tla, a samo živa materija može stvoriti novi život pun vitalnosti i zdravlja. Stoga, imajmo na umu: onakvi smo kakvu hranu jedemo.

Za informacije i savjete kontaktirajte Centar dr. Rudolfa Steinera, Donji Kraljevec.

Ostavi komentar