Malo tko može proći čakovečkim placem ili pak sajmom srijedom, a da ne zastane kod štanda Dragutina Kranjčeca iz Ivanovca i čudi se njegovoj divovskoj mrkvi ili peršinu. Manje više, ljudi su navikli na “normalnu” mrkvu, mrkvu prosječne veličine i debljine koju ne treba rezati na tri-četiri djela. A upravo takvo, divovsko korjenasto povrće raste na Dragutinovim poljima u okolici Ivanovca. Zna koji put i vagnuti svoje korijene koji često sežu preko pola, što više bliže su i cijelom kilogramu.
I sada, takvo povrće, još uvijek raste na otvorenom polju. Doduše, dio parcele je pod pokrovom i uglavnom peršin kako bi se ubrzao rast lišća. No, mrkvi, ništa ne smeta ova, ovogodišnja blaga zima. Bilo je zima, kaže, kada mu je znalo i po nekoliko tona mrkve istruliti. A sada je ima toliko, šali se Drago, da nju mogu i srne jesti do mile volje. A da mrkvu vole srne, vidljivo je po tragovima na zemlji ali i načetom ili iskopanom i napola pojedenom crvenom i žutom korijenu.
Iako je još uvijek rijetkost kod nas u polju vidjeti povrće, izuzetak je tzv. dravski bazen, Drago sa svojom suprugom Marijom, ovu vrstu poljoprivrednih kultura uzgaja već dugi niz godina.
– Imali smo mi dosta toga, uzgajali smo krastavce, krumpir, papriku, celer, mrkvu, peršin, ciklu, govori nam Dragutin. No, djeca polako odrastaju, ostali smo na poljoprivredi supruga Marija i ja (tri sina igraju izvrsno košarku op.a.). Stižu nas i godine života pa smo podosta smanjili proizvodnju.
Stoga su ostali vjerni korjenastom povrću pa još uvijek beru lanjsku mrkvu koje ima oko 20 tona 5-6 tona je izraslo peršina te nešto malo cikle i celera. Naravno, nađe se i nešto kukuruza i krumpira za potrebe vlastitog gospodarstva koje je nezamislivo bez svinja i kokoši. Kod njega, kaže, nema puno filozofije što se tiče proizvodnje.
– Bilo što da se sije ili sadi, treba dobro njegu. Prije svega, zemlju treba dobro pripremiti, dati povrću svu potrebnu hranu i naravno, obilje vode. S obzirom da uzgajam tzv. nježne kulture, sam si napravio sustav navodnjavanja kap po kap koji mi se pokazao najboljim.
Naime, kaže, kod primjene rolomata, prevelika je razlika u temperaturi vode i tla da onda, povrće doživi svojevrsni šok a i zemlja se previše “nabije” i nastaje tvrda pokorica.
Mrkva, peršin, celer, cikla i slične povrće, kulture su koje iziskuju podosta fizičkog rada. Iako se siju strojno u dobro razmrvljenu zemlju, ipak tijekom vegetacije trebaju “osjetiti” i motiku, barem dok se ne stvori gusti međuredni sklop lišća koji priječi rast korova. Istina, međurednu obradu često zna obaviti i strojem no ni motika ne izostaje.
– Sav taj rad, govori nam dalje, isplati se jedino ako si sam prodaš urod. Dati nekom prekupcu, robu u bescjenje ne želim. Jedne sam godine, radije svu preostalu mrkvu zaorao jer je nisam htio dati po 2 kune. Prodaja na malo, na placu i sajmu je mukotrpna i polagana, no zato je puno isplativija.
Stoga mu nije problem, gotovo svaki dan i danas ići u polje, povaditi po nekoliko kilograma žute ili crvene mrkve te peršin, taman toliko koliko mu je potrebno za dan-dva na placu. I dok robu za plac priručno pere, na sajmu bolje ide onakva, kakvu povadi na svoje parcele.
I dok s jedne strane još vadi lanjski urod, već je zasijao oko 3 tisuće komada sjemena paprike čije će presadnice također odnjegovati na otvorenoj parceli. I ove će godine, ponovno uzgojiti i mrkvu i peršin, naravno na drugoj parceli. Poštujući plodored, obično povrće rotira i do 5 godina do iste parcele.
– Nabavio sam već dva pakiranja sjemena mrkve te pol kilograma sjemenja peršina, naravno sve u inozemstvu. To će mi biti dovoljno za 2.000 klaftri zemlje.
Treba reći kako jedno pakiranje mrkve stoji 600 kn i u njemu je 100.000 sjemenki. Peršin je nešto skuplji, a razmišlja i o kupnji naklijanog sjemena, što je relativno nova tehnologija sjetve. Naime, sjemenke se stave na naklijavanje i onda se omotaju perlitom te se tako prodaju. Prednost im je naravno, brzo nicanje, svega par dana ukoliko je zemlja topla. Normalno sjeme, inače niče i do tri tjedna. No, prednost brzog nicanja, prati i nešto viša cijena samog sjemena.
