Njemačka gospodarska lokomotiva posustaje, trebamo li se ozbiljno zabrinuti?

Njemačka odlazak
Ilustracija

Usporava ekonomija u Njemačkoj, a o bojaznima koji donosi usporavanje europske lokomotive i sve većoj nelagodi koja se zbog toga osjeća u Hrvatskoj piše Poslovni dnevnik  Bojazan je razumljiva jer je a poslovanje domaćih poduzetnika najvećim dijelom ovisno o EU pa je ključno je što će to značiti za investicije i rast BDP-a? Malo, barem zasad, jer investicije najviše gura europski novac, no sve je otvoreno ako potraje li neizvjesnost.

Njemačka središnja banka nedavno je ustvrdila da tamošnje gospodarstvo ne pokazuje znakove oporavka tijekom ljetnih mjeseci upozorivši na mogućnost recesije budući da je blagi pad zabilježen i u drugom tromjesečju ove godine. Od travnja do lipnja BDP je pao 0,1 posto u odnosu na prethodni kvartal, a nastavi li se pad u tri mjeseca do kraja rujna, i formalno će se raditi o recesiji.

Problemi za Nijemce nagomilali su se na strani izvoza, pri čemu je najviše pogođena automobilska industrija. Najveći trgovinski partner, Velika Britanija, na pragu je dramatičnog razvoda od Europske unije, a u očekivanju sve izglednijeg ‘tvrdog’ Brexita Britanci su nagomilali zalihe što se odražava na pad izvozne potražnje.

I na koncu, tu je i globalni trgovinski rat SAD-a i Kine zbog kojeg padaju narudžbe za strojevima, opremom i ostalim visokotehnološkim proizvodima koji silaze iz pogona njemačkih tvrtki. U stvarnosti je slika situacija ipak ponešto drugačija. S adutom ekonomije postavljene na zdravim temeljima, službeni Berlin ima širok prostor za amortizaciju nepovoljnih kretanja.  U njemačkoj javnosti upravo vode debate o jačanju državne potrošnje, po prokušanoj formuli ‘ekonomija usporava – država diže potrošnju’, piše Poslovni dnevni.

A kao što vidimo kod nas državna potrošnja nije ni dirnuta. Apetiti proračunskih korisnika  samo rastu. S druge strane pitanje je kako će se usporavanje njemačke ekonomije odraziti na strance, među njima i brojne Hrvate koji su u potrazi za boljim životom došli  u Njemačku, ali i na stanje (ne)zaposlenosti u Hrvatskoj.

Ostavi komentar