Međimurski demokratski savez (MDS), na čelu s predsjednikom Željkom Pavlicomn sazvali su konferenciju za novinare ispred Županijske bolncia Čakovec kako bi objasnili zašto traže da budući status bolnice stavi na dnevni red iduće Skupštine i zaštite njezin regionalni status.
– Stanovnici županije i Međimurska županija ulagali su godinama vlastita sredstva u naše zdravstvene ustanove, Županijska bolnica Čakovec izgrađena je samodoprinosom stanovnika Međimurja, da bi im se na kraju uskratila mogućnost upravljanja. Zbog toga, za Međimurje bolnica u Čakovcu nije opća bolnica, već Županijska bolnica Čakovec, istaknuo je Željko Pavlic, predsjednik MDS-a.
-Predlažem da Skupština Međimurske županije iskoristi ovu statutarnu mogućnost, s obzirom da se ovdje radi o propisi od neposrednog interesa za Županiju, i pokrene inicijativu kojim bi se, u postupku donošenja zakona, brisao članak 13. u Prijedlogu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti na koji način bi se sačuvao područni (regionalni) status Županijske bolnice Čakovec.
– Člankom 70. Statuta Međimurske županije određeno je da u postupku pripremanja i donošenja propisa na razini Republike, a kada ocijeni da se radi o propisima od neposrednog interesa za Županiju, Županija upućuje inicijative, mišljenja i prijedloge nadležnim tijelima u Republici. Inicijative mogu podnositi Skupština i župan neposredno ili putem zastupnika u Hrvatskom saboru, poziva se na legitimnost svojeg prijedloga Željko Pavlic.
Ministarstvo zdravstva uputilo je, 19. listopada 2022. godine, u javnu raspravu Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti.
Međimurski demokratski savez uključio se u ovu javnu raspravu, a predmetnim Zaključkom poziva u da se u raspravu uključi i Skupština Međimurske županije kao direktno zainteresirano tijelo, upozoravajući da bi donošenje ovog zakona pridonijelo daljnjoj centralizaciji države, ovaj put u sektoru zdravstva. Naime, predloženim promjenama Zakona sve opće bolnice, među njih spada i Županijska bolnica Čakovec, dobivaju novog osnivača, odnosno upravitelja, a to je Republika Hrvatska, odnosno Ministarstvo zdravstva. Na taj način će se, zapravo, o zdravstvenoj zaštiti u Međimurju odlučivati u Zagrebu, a ne u Međimurju.
MDS se protivi ovom prijedlogu zato jer je Županijska bolnica Čakovec primjer i dio međimurskog identiteta i zato jer su je Međimurci sami platili i gradili i red je da oni njome i upravljaju. Međimurci su se u želji da si na svojem prostoru stvore uvjete za vrhunsku zdravstvenu zaštitu oslonili najviše na sebe. Kao primjer može nam najbolje ilustrirati sama izgradnja Županijske bolnice koja je dovršena 1973. godine. Možda je sada, zaista, i potrebno ponovno ponoviti kako je tekao proces gradnje bolnice. 1967. godine Skupština općine Čakovec (danas Međimurska županija) usvaja Program mjera zdravstvene zaštite za područje općine Čakovec za razdoblje 1968. do 1972. godine. Stručni savjet Zdravstvenog centra je predložio Skupštini program izgradnje nove bolnice do 1972. godine, što je i prihvaćeno. 20. 02. 1970. godine Skupština općine Čakovec donijela je odluku o raspisivanju zajma s javnim upisom za izgradnju bolnice. Upućen je apel i svim građanima Međimurja da i novčanim prilozima pomognu izgradnju, na koji su se brojni Međimurci i odazvali. 21. 11. 1970. godine postavljen je kamen temeljac, a izvedba je povjerena Građevnom kombinatu Međimurje. Bolnica je predana na korištenje 13. 05. 1973. godine. Međimurje je tako dobilo, u to vrijeme, najmoderniju bolnicu površine 12.360 m2 i sveukupne vrijednosti 47.163.1183 ondašnjih dinara. Važno je napomenuti da je van Međimurja došlo samo 3.000.000 dinara i to iz Republičkog fonda za nedovoljno razvijene krajeve, ostalo je osigurano međimurskim sredstvima; samodoprinosom, kreditima, zaduženjima, proračunskim sredstvima općine i dobrovoljnim prilozima Osamostaljenjem Hrvatske upravljanjem bolnicom, kao osnivač, preuzima županija preko Upravnog vijeća kojeg čine, prema sadašnjem zakonu, 3 predstavnika osnivača i dva predstavnika radnika ustanove. I u tom razdoblju bilježimo velika ulaganja u bolnicu, od izgradnje nove zgrade u kojoj su smještene poliklinike, pa do velikih ulaganja zadnjih godina u visini od gotovo 200 milijuna kuna. Sva ova ulaganja bila su dakle na inicijativu i vođena, i velikim dijelom financirana, od strane lokalne i regionalne samouprave, što pokazuje na važnost snaženja lokalne samouprave, jer lokalne vlasti i struka najbolje prepoznaju zdravstvene potrebe i specifičnosti svojeg prostora.
MDS se posebno protivi promjenama članaka 70. i 83. postojećeg Zakona.
Naime, u postojećem Zakonu o zdravstvenoj zaštiti od 31. listopada 2018. godine, članak 70., određeno je da opću bolnicu osniva jedinica područne (regionalne) samouprave-županija, odnosno Grad Zagreb. Temeljem toga Upravno vijeće zdravstvene ustanove čiji je osnivač jedinica područne (regionalne) samouprave ima pet članova i čine ga 3 predstavnika osnivača,županije ili grada, (predsjednik i dva člana) i 2 predstavnika radnika ustanove (dva člana).
Nacrtom prijedloga Zakona o zdravstvenoj zaštiti predlaže se da osnivač, odnosno upravitelj, općih bolnica postane Republika Hrvatska, odnosno Ministarstvo zdravstva. Upravno vijeće opće bolnice, po novom Zakonu, imalo bi sedam članova i činili bi ga predstavnici osnivača, centralne države, 4 predstavnika (predsjednik i tri člana), 1 predstavnik jedinice područne (regionalne) samouprave i 2 predstavnika radnika ustanove . Dakle, predstavnik osnivača, država, ima većinu u Upravnom vijeću, organu koji upravlja zdravstvenom ustanovom i postavlja se pitanje čije će interese zastupati ovakvo Upravno vijeće. Županija je unutar nekoliko zadnjih godina pokrenula investicijski ciklus u Županijskoj bolnici u Čakovcu, prepoznajući potrebe međimurskog zdravstva, za što nismo sigurni da će ga prepoznati buduće Upravno vijeće, koje će morati slijediti politike i planove Ministarstva zdravstva i Vlade. A često je u takvim planovima Međimurje zapostavljeno.
Na ovaj način se prijedlogom Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti želi doslovce “potezom olovke” oteti Županiji njezina imovina i upravljanje Županijskom bolnicom Čakovec.
Kao osnovni razlog za pokretanje ove centralizacije u zdravstvenom sustavu nije zapravo racionalizacija, koja u ovakvim slučajevima služi kao alibi, jer se neće mnogo uštedjeti. Država već sada kontrolira najveće troškove; plaće i limite potrošnje po bolnicama, a također je važna činjenica da 75 % dugova u zdravstvu prave Klinički centri koji su već sada pod upravom države.
MDS zbog toga predlaže uvrštenje ove točke u dnevni red 10. sjednice Skupštine Međimurske županije, jer smo mišljenja da se mora čuti i uvažiti mišljenje i međimurskog predstavničkog tijela, Skupštine Međimurske županije.
, na čelu s predsjednikom Željkom Pavlicomn sazvali su konferenciju za novinare ispred Županijske bolncia Čakovec kako bi objasnili zašto traže da budući status bolnice stavi na dnevni red iduće Skupštine i zaštite njezin regionalni status.){kind=link}