Tisuću i 300 sadnica malina, 600 grmova kupina, 200 crvenog te 500 crnog ribizla te 360 komada aronije zasađeno je na oko 0.7 ha obiteljskog imanja Gordane i Drage Bratka u Brezju. Oboje informatičari, pronašli su se i u uzgoju bobičastog voća kojim se bave već šestu godinu, i kažu, zadovoljni su.
– Imali smo na vrtu parcelu pod klasičnim ratarskim kulturama. U jednom trenutku trebalo je odlučiti ili zasaditi nešto dohodovnije ili napustiti “poljoprivredu” – rekao nam je gazda Drago.
Razmišljanja i želje nekako su cijelu obitelj vukli prema bobičastom voću. No, kako nisu u pothvat htjeli ići “grlom u jagode”, dobro su se raspitali, pročitali dostupnu literaturu i konačnu odluku odredilo je tržište te stanje zemljišta koje se pokazalo najpogodnijim upravo za navede vrste.
– Razmišljali smo i još uvijek se bavimo mišlju da zasadimo i borovnice. No, kako one traže izrazito kiselo tlo, za sada imamo samo kupine, maline, ribizl i aroniju. Naravno, vrtna parcela je bila premala pa smo još dio otkupili i okrupnili na 0.7 ha – dodao je naš domaćin dalje pokazujući nam svoje nasade.
I dok je aronija sveprisutna, nasadi ribizla praktički se mogu nabrojiti na prste jedne ruke. Koji su razlozi tome, ni on sam ne zna. Može se samo nagađati o dosta slaboj iskoristivosti jer se od njega uglavnom, u komercijalne svrhe, radi samo vino. Ili je razlog kao i kod maline to što ih treba brati promptno jer opadaju s grma ako su prezreli.
Vrste voća koje se beru tijekom cijele sezone
U izboru sadnica vodili su se i mišlju da voće imaju tijekom cijele sezone, od najranijih sorti pa do kasne jeseni i prvih mrazeva. Zamišljeno i ostvareno. Cijeli nasad je u jednom komadu, sve su sadnice pod navodnjavanjem i agrotekstilom. Kako su već neko vrijeme vlasnici eko-certifikata, kemije nema, već se cijela briga od prihrane do zaštite bazira na ekološkim sredstvima. Trenutno je to površina koju može cijela obitelj, odnosno njih dvoje, sin, kćer i punica savladati i s koje mogu garantirati kvalitetu. Sve dalje i više bilo bi previše za njih petero jer bi se pogubili ili u kvaliteti ili u količini.
– Bobičasto voće nam je interesantno i stoga što ne zahtijeva velike poljoprivredne površine, pogoduje mu naša klima, a i već godinama na hrvatskom tržištu vlada velika potražnja koja je još uvijek puno veća od ponude.
Dodatnu popularnost voće dobiva i pričama o blagotvornosti po ljudsko zdravlje – puno je antioksidansa, vitamina i minerala i slično.
Ovih dana voćke su u punom urodu te za obitelj ostaje malo slobodnog vremena. Bobice se beru i pakiraju te šalju na tržište. Naime, trude se mahom plasirati uglavnom sve voće u svježem stanju kako fizičkim osobama tako i pravnim. I za sada uspijevaju u tome. Dapače, ni nema toliko robe koliko je tržište u stanju progutati.
Informatika u nasadu
Uzgoj voća i nije nešto s čime su se susreli po prvi put. Naime, kako su po struci informatičari, podosta su surađivali s poljoprivrednim proizvođačima pa su im čak i radili programe za meteorološke stanice.
– I mi u našem nasadu imamo jednu stanicu preko koje pratimo vremenske parametre prema kojima se ravnamo što se tiče zaštite voćaka. No, isto tako te podatke razmjenjujemo i s drugim poljoprivrednicima i agronomima pa si tako pomažemo, izmjenjujemo iskustva i nadopunjujemo znanje. (Vlasta Vugrinec)
