Od rekordne nezaposlenosti u Međimurju koja je vrh dosegla 2013. godine kad je na burzi bilo 8.300 nezaposlenih osoba, u pet godina smo pali za 75 posto – kazao je Nikola Hren, predstojnik Područnog ureda Zavoda za zapošljavanje Čakovec na sastanku s poslodavcima u Županjskoj gospodarskoj komori. Trenutno je na burzi 2.100 osoba. To samo po sebi jest pozitivan trend, ali u istoj mjeri se ne povećava zaposlenost. Razlog tome je što radno sposobni odlaze na rad u inozemstvo u Sloveniju, Austriju i Njemačku jer i tamo je veliki nedostatak radne snage. Jedino još Austrija nije ukinula radne dozvole, ona će ih ukinuti 2020-te. Ali ni to nije nikakva prepreka zapošljavanju naših ljudi, jer i oni bilježe nedostatak radne snage.
Što se tiče metaloprerađivačke industrije, koja je najpropulzivnija svi pokazatelji ukazuju na veliki nedostatak između ponude i potražnje, pogotovo, za kvalificiranom radnom snagom.
– Ove godine su poslodavci tražili 700-tinjak radnika u metalskoj struci, a preko Zavoda ih je zaposleno 213, čime nije zadovoljena ni trećina potreba. Istodobno je na Zavodu 60 prijavljenih svih metalskih zanimanja.
Ono što me brine je struktura nezaposlenih osoba na Zavodu koja je vrlo loša jer većina ljudi spada u teško zapošljive osobe.
Pripadnike romske nacionalne manjine je 28 posto, 29 posto nezaposlenih je starijih od 50 godina, 36 posto ih već duže od godinu dana čeka na zaposlenje, što dovoljno govori o tome koliko su oni konkurentni na tržištu rada, kazao je Hren.
Što će učiniti po tom pitanju predstojnik HZZ-a kaže:
– Imamo 42 posto osoba sa ili bez završene osnovne škole na Zavodu. S njima se, nažalost, malo toga može napraviti. Mi se na Zavodu fokusiramo na obrazovanje da barem malo ublažimo nedostatak radne snage, ali planovi i broj osoba koje se uključuju u obrazovanje su dosta mali, ali ograničavajući faktor je i to koliko osoba zbog njihove specifičnosti možemo uključiti u obrazovanje.
Ove godine nam je bio plan u metalskim strukama obrazovati 66 osoba. To nisu velike brojke, ali smo barem ispunili taj plan. Za 2019. i 2020. po godinama i po planu obrazovanja 15 zavarivača, 10 CNC operatera i 15 pomoćnih bravara. Zašto tako malo, glavni dogovor je u onom postotku od 42 posto osoba koje su na zavodu a imaju deficit obrazovanja, osobe s nezavršenom ili samo sa završenom osnovnom školom.
Za dokvalifikaciju nužna barem završena osnovna škola
Hren ističe kakve su preporuke teško zapošljivima. – Prema propozicijama ministarstva obrazovanja netko tko nije završio osnovnu školu ne može biti uključen u bilo kakav vid obrazovanja u smislu stručne dokvalifikacije. Praktički bi u svom aranžmanu morali završiti osnovnu školu. Oni s dovršenom osnovnom školom pak moraju za daljnju kvalifikaciju proći psihotest i pregled na medicini rada, pogotovo zavarivači.
Trenutno radimo analizu jer smo primijetili da nam dosta osoba ne prolazi psihološka testiranja zbog razno raznih psihičkih smetnji koje se pojavljuju kod sve više mladih osoba. To je zabrinjavajući trend i u tijeku je analiza koji su razlozi tome. Bili smo dosta neugodno iznenađeni nekim brojkama do kojih smo došli – kazao je za kraj.
