Posjetili smo STE(A)M festival u Čakovcu i otkrili koje će sve zanimljivosti nuditi budući Centar znanosti u Čakovcu za koji je festival bio samo pripremna vježba.
Kad bude gotov bit će svojevrsni prirodoslovni muzej u kojemu će izlošci biti interaktivni i s kojima ćete bez obzira na dob moći eksperimentirati. Otkrit ćete svijet novim očima.
– STE(A)M festival u Čakovcu je ideja koja se kuha već duže vrijeme u Čakovcu, kazala je Ana Kralj voditeljica projekta iz Redea-e.
– Festival je poslužio za popularizaciju znanosti, a sve u cilju da u jednom trenutku budemo spremni za otvaranje Centra znanosti koji će biti na prostoru bivše vojarne u Centru znanja u Čakovcu. Sve do realizacije projekta nastojimo stvoriti atmosferu znatiželje potrage za drugačijim, kritičkim pogledom na stvari. Zapravo želimo ne samo djecu, nego još više širu javnost i odrasle poticati da kritički sagledaju informacije kojim nas danas bombardiraju.
Uz to nam je cilj izvući djecu iz škole kao institucije da se susretnu s edukativnim sadržajima na drugačiji način, neformalnije, ali u skladu s nastavnim programom. Odaziv iz škola nam je pokazao da im je to interesantno. Ponudili smo radionice, interaktivne aktivnosti i čim više mehaničkih uz digitalne sadržaje da djeca prime nešto u ruke, pogriješe i iz tih grešaka nešto nauče. Predavači na prvom STE(A)M festivalu bili su raznovrsni od vrtićkih teta osposobljenih za držanje steam radionica, do onih iz srednjih škola, visokih učilišta, Instituta Ruđer Bošković, Hiše eksperimentov iz Ljubljane i Vida Centra znanosti iz Češke. To je mreža naših partnera da bi se pripremili za buduće projekte i inicijative. Sve je to naša mreža partnera za budući Centar znanosti, kazala je Ana Kralj. Moglo bi ga se opisati kao svojevrsni prirodoslovni muzej, ali ne za razgledavanje u kojemu se izlošci ne smiju dirati, već naprotiv, izlošci koji su neka vrsta eksperimenata koje sami isprobavamo. Osim stalnog postava zamišljeno je da ima i laboratorij za pojedina područja u kojemu se mogu provoditi nastavne aktivnosti izvan škole. No nije zamišljen samo za određenu skupinu, nekog za sve uzraste. Naime, nikad ne prestajemo učiti, a ono što moramo njegovati je radoznalost, znatiželja i želju za novim.
Nastavlja: Planiramo pretpripremiti projektno tehničku dokumentaciju da iz europskih sredstava dođemo do financija, Na prostoru vojarne imamo parcelu na kojoj planiramo izgraditi reprezentativni objekt putem arhitektonskog natječaja.
Takav centar koji bi popularizirao znanost u Hrvatskoj za sad ne postoji i bit će velika stvar za Međimurje i njezino gospodarstvo jer su znatiželjni ljudi spremniji na inovacije i promjene koje možemo očekivati tijekom radnog vijeka. A poslodavci će tako dobiti fleksibilnije radnike.
Kako se izolira DNA iz jagode
Nora Štrek, učenica 6. razreda I. OŠ Čakovec bila je na radionici kako se vadi DNK iz jagode. – Zgnječili smo jagodu i u tu zgnječenu masu smo dodali deterdžent, sol i nešto (ne mogu se sjetiti što). Zatim smo to stavili u epruvetu, dodali alkohol i na vrhu se pojavila sluz i to je bila DNA, vidljiva okom. Prvi put sam se susrela s takvim istraživačkim radom , prije takvo što nisam radila i bilo mi je zanimljivo, kazala je Nora.

Marko Košiček, kemičar iz Instituta Ruđer Bošković kazao je ove godine često drži radionice s vađenjem DNA, jer se navršilo 70 godina od otkrića njene strukture. I danas možemo svašta raditi s njom mijenjati je, modificirati. Važno je da se od malih nogu pokazuje što znanstvenici rade, jer kao društvo na kraju odlučujemo koje ćemo tehnologije na koji način primijeniti u svakodnevnom životu. Djeca uvijek imaju najviše pitanja i ne srame se toga što ne znaju. Najveći izazov za znanstvenike danas pak je kako komunicirati s onima iz drugih područja i širokom publikom.

Pitali smo da li je Centar znanosti dobra ideja za malu sredinu kao što je Čakovec, odnosno Međimurje. – Mislim da su Centri znanosti i lokacije nužni za sve bez obzira koliko je sredina velika ili mala, je nastava u školi je samo jedan dio učenja. Moj cilj je bio da ih zainteresiram da saznaju nešto više. Takvi centru su mjesta a gdje mogu saznati više, a godišnje manifestacije samo podgrijavaju takvu potrebu. Znanost je tu da kaže kako stvari funkcioniraju, a to da li je to dobro ili loše za nas, to neće reći znanost samostalno nego svi mi koji činimo društvo, kazao je Marko Košiček
Što krije Hiša eksperimentov iz Ljubljane
Miha Kos je direktor Hiše eksperimentov iz Ljubljane, koja djeluje već 27 godina. Objasnio nam je kako djeluje. -To je centar znanosti pun različitih aktivnosti za sve dobne uzraste po principu izvedi sam. Početkom lipnja seli na ulice Ljubljane radi popularizacije znanosti. Uz prostor u Centru Ljubljane imaju i tzv. mobilnu kućicu s kojom putuju po cijeloj Sloveniji, a s kojom su gostovali u sada u Čakovcu. – Znaš da radiš pravu stvar kad vidiš sve oni koji razmišljaju kako riješiti određene zadatke i putem pokušaja i pogrešaka dolaze od rezultata i uživaju u tome. U kuću eksperimenata u Ljubljani dolaze različite dobne skupine: djeca iz vrtića, učenici, studenti, obitelji, puno parova koji tamo zajedno eksperimentiraju, osobe i grupe treće životne dobi.
Promocija znanstvenog i kritičkog načina razmišljanja je univerzalni jezik, razumljiv svima. Kad čovjek dobije novu spoznaju divan je osjećaj i zato i sam i ovdje uživao, kazao je Miha Kos.

Ističe: – Takva bi trebala biti i formalna škola. Ne bi trebalo slijediti kurikulum. Kazao je da je glavni problem formalne škole je da učitelji misle da uče, a iz svojih iskustava znamo da smo naučili, ono što smo sami naučili. Učitelj je onaj koji treba inspirirati i stvarati želju o učenju predmeta koju učitelj kao akviziter da promovira, kaže Miha Kos. Dodaje: kad učenik uživa u tom predmetu kad se inspirira, onda će naučiti više nego što je u kurikulumu. To je najveće postignuće učitelja, inspirirati, ne slijediti kurikulum, nego će kurikulum slijediti tebe, ako si dobar, kazao je Miha Kos , direktor Hiše eksperimentov iz Ljubljane.









