Jedna od najstarijih i najvrjednijih obiteljskih knjižnica u Hrvatskoj, također i jedno od najznačajnijih kulturnih blaga hrvatskog naroda uopće, zbirka je knjiga hrvatskoga bana Nikole Zrinskoga utemeljena u Čakovcu na današnji dan 1662. godine.
U ono doba Čakovec je bio sjedište hrvatske velikaške obitelji Zrinskih, kada je Nikola VII. Zrinski Čakovečki, ugledni državnik, vojskovođa i pjesnik, osmislio i dao izraditi stručni katalog, zbirku knjiga Bibliotheca Zriniana.
Knjižnica je nekoliko puta premještana te je često bila smještena izvan Hrvatske. Premda su za knjižnicu vrlo zainteresirani bili i Mađari, tadašnja je Hrvatska zemaljska vlada bila brža i spretnija, te ju za 12.000 forinti otkupila i tijekom 1892. ili 1893. godine dopremila u Zagreb, predavši ju na čuvanje u središnju hrvatsku bibliotekarsku instituciju, ondašnju Kraljevsku sveučilišnu knjižnicu, a sadašnju Nacionalnu i sveučilišnu knjižnicu, gdje je i danas.
Vrijednost knjižnice je neprocjenjiva, njezin reprezentativni i interdisciplinarni knjižni fond koji sadrži mnoge raritete, sam po sebi govori o intelektualnoj profinjenosti svojeg najistaknutijeg vlasnika, dugogodišnjeg hrvatskog bana i vodeće ličnosti hrvatske društveno-političke, kulturne, gospodarske i vojne scene u 17. stoljeću u Europi.
Od svog osnutka knjižnica je stalno dopunjavanja te je mijenjala svoj sadržaj. Sadašnja knjižna građa sadrži tiskane knjige svrstane pod 424 bibliotečne signature bez rukopisa koji su odvojeni. Hrvatski i mađarski knjižničari i povjesničari su utvrdili da njen cjelokupni fond iznosi ukupno 731 bibliotečnu jedinicu, od kojih se najveći dio nalazi u Zagrebu, a manji dio po raznim knjižnicama i arhivima diljem Europe.
Osim knjiga koje je naslijedio od predaka, Nikola Zrinski je svoju obiteljsku biblioteku popunjavao materijalima iz raznih izvora koji su bili tiskani u tiskarama diljem Srednje i Zapadne Europe; od Beča do Lyon i Pariza, od Mletaka, Bologne i Rima do Antwerpena i Amsterdama, uključivši Frankfurt, Köln i Strasbourg. Najviše je knjiga na latinskom jeziku, pa na talijanskom, njemačkom, mađarskom, hrvatskom, francuskom te drugima.
U djelima koja su danas pohranjena u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu mogu se pronaći djela starogrčke klasične književnosti (npr. ‘Ilijada i Odiseja’), djela starorimskih pisaca (npr. Horacije, Vergilije, Julije Cezar), nekoliko primjeraka ‘Biblije’, djela talijanskih kasnosrednjovjekovnih književnika (Giovanni Boccaccio, Dante Alighieri, Francesco Petrarca) te iz drugih zemalja (Englez Francis Bacon, Irac Mark Forstall itd.).
Također, prisutan je i zavidan broj domaćih autora (‘Putni Tovaruš’ Katarine Zrinske, ‘Adrianskoga mora sirena’ Nikole Zrinskog, ‘Posjedanje Sigeta grada’ Franje Črnka, ‘Povijest Trsata’ Franje Glavinića itd.).
Kao posebna zanimljivost izdvaja se zbirka pjesama pape Urbana VIII. iz razdoblja prije njegova papinstva, koju je papa osobno 1636. godine poklonio mladom Nikoli Zrinskom za vrijem njegova boravka u Italiji.
U knjižnici se nalaze raznovrsne teme: starogrčka klasika, starorimska klasika, filozofija, povijest, vojna doktrina, arhitektura, gospodarstvo, skolastika, zemljopis, pjesme itd.
U spomen na znamenitu knjižnu zbirku koja se nekad nalazila u čakovečkoj rezidenciji Zrinskih, prijašnja socijalistička Narodna knjižnica i čitaonica Čakovec je, nakon preseljenja u moderne prostorije izgrađene osamdesetih godina prošlog stoljeća, preimenovana i od tada nosi naziv Knjižnica „Nikola Zrinski“ Čakovec.
Izvor: Wikipedia
