Kad djeca odu iz obiteljskog gnijezda, kuća odjednom postane prevelika, a uz naše mirovine često i preskupa za održavanje. Stoga mnogo parova u zreloj dobi razmišlja da je zamijeni manjim životnim prostorom, a sve više njih se u Međimurju i odlučuje prodati kuću i preseliti u manji stan
Međimurci su prestali biti slijepo odani svojim kućama, koje su u pravilu gradili i za drugu generaciju, što je unijelo određenu dinamičnost na tržište nekretnina. Ne možemo ne primijetiti pojačanu gradnju stambenih zgrada u Čakovcu, ali i Murskom Središću. Vozeći se našim naseljima uočavamo velike oglase za prodaju velikih uređenih obiteljskih kuća. Što se promijenilo u odnosu prema nekretninama u Međimurju? Tko traži stanove i zašto se prodaju kuće? Međimurci su bili poznati po tome da su njegovali kult posjedovanja kuća i grunta. Među susjedima vladao je natjecateljski duh sagraditi kuću šaru više od susjedove, a sada nerijetko na tim katnicama vise oglasi za prodaju kao nekada u američkim filmovima.
Niču gradilišta s višestambenim zgradama. I firma u vlasništvu Vladimira Holetić upustila se u granju velike stambene zgrade u Čakovcu kraj poznatog trgovačkog centra koju će u prvoj fazi izgraditi s četrdesetak stanova, a još toliko u drugoj fazi. Tko su zainteresirani za te stanove, bilo je prvo pitanje koje nas je zagolicalo.
Hit su stanovi do 50 kvadrata
– Može se reći da je polovica kupaca starije dobi, a druga polovica mlađe dobi samci ili mlađi parovi, a najmanje kupaca je srednje životne dobi – otkrio nam je Holetić. Uz to najtraženiji su mali stanovi do 50 kvadrata. To su stanovi koji svojom veličinom odgovaraju potrebama samaca, parova bez djece, koji većinom kupuju stanove, bez obzira radi li se o mladim ili starijim parovima. Za stanove te veličine lakše je zaokružiti i financijsku konstrukciju jer je za njih potrebno izdvojiti 1350 eura po kvadratu. Za stan veličine od 47 kvadrata s osiguranim parkiralištem potrebno je izdvojiti od 62 do 63 tisuće eura. To je iznos koji se može osigurati kroz dugogodišnju ušteđevinu, posebno kad su u pitanju umirovljenici s inozemnim mirovina, prodaju druge nekretnine ili naslijeđene ili na kredit ako su u pitanju mlađe osobe.
Starije se osobe za kupnju stana odlučuju u trenutku kad im kuća postaje opterećenje, pa starost žele preživjeti u stanu ne robujući kući, otkrio nam je Holetić motive za kupnju stana starijih kupaca, kao i zbog toga što je nadohvat stanova sve; od zdravstvene skrbi, dućana, mogućnosti za razonodu. Ima i onih koju svoju ušteđevinu zbog niskih kamatnih stopa na štednju sele u nekretnine za iznajmljivanje. Osjeća se dinamiziranje tržišta nekretnina, kazao je Holetić. Razlog tome je što se u društvu osjeća veća sigurnost i stabilnost radnih mjesta. Više nisu tako nesigurna kao prije koju godinu, zbog čega se mladi sada više usude ulaziti u kreditno zaduženje i kupnju nekretnina.
Živosti na tržištu nekretnina doprinosi i otvaranje različitih novih opcija koje se pojavljuju. Nude se kuće u zamjenu za stanove. Pojedini građevinari specijalizirali su se za preuređenje velikih obiteljskih kuća u male stambene zgrade s dva ili više manjih stanova. Velika dvorišta na odgovarajućim adresama sada postaju pogodne građevinske lokacije za višestambene zgrade. Najbolji primjer u novije vrijeme je nicanje modernih stambeno-poslovnih zgrada u Frankopanskoj ulici u Murskom Središću, gdje su dojučerašnja obiteljska dvorišta preobražena u mini stambeno-poslovni kvart.
U stanu godišnje za grijanje manje nego u kući za jedan zimski mjesec!?
No, ipak u svemu tome najzanimljiviji fenomen je seljenje starijih parova iz obiteljskih kuća u stanove, koji postaje sve izraženiji. Franjo i Ružica Ciglar predstavnici su tog novog međimurskog trenda. Otvorili su nam vrata svog doma i ispričali što ih je navelo da se iz Male Subotice iz komforne i suvremeno uređene kuće od 230 kvadrata, energetskog razreda B, presele u moderno uređeni stan od oko 50 kvadrata s balkonom u novoj zgradi na starom Sajmištu u Čakovcu.
– Iznijet ću vam svoje osobne razloge – kazao je Franjo. – Najvažnije da smo se za tu odluku kao bračni par dogovorili očima, bez da bi na preseljenje jedan drugoga uvjeravali. Da se razumijemo, ne kudim kuću i ne hvalim stan, to je stvar izbora svakog čovjeka ili para. Sve ima svoje prednosti, ali za nas je više je pluseva bilo na strani stana i zbog toga smo se odlučili na preseljenje. Najveći plus je cijena grijanja. U kući smo u najhladnijim zimskim mjesecima trošili na grijanje i preko 2000 kuna, a u sadašnjem stanu u koji smo doselili 2015. godine, nijedan mjesec, čak ni u zimskim špicama nismo platili račun za grijanje koji bi prelazio 300 kuna. Cijele godine na grijanje potrošimo 1200 kuna – kazao je.
Održavanje kuće u odnosu na stan je također veliki plus u korist stana
– Pedeset kvadrata je prostor prema našoj mjeri. U njemu se osjećamo ugodno, sve je na svojem mjestu i nema potreba za suvišnim stvarima. Ne iziskuje mukotrpno čišćenje kao kuća u kojoj je bilo devet soba, dvije kuhinje i dvije kupaonice – kaže nam Ružica koja ima problema s koljenom i hodanjem uz stepenice. Sada dolazak u stan ne iziskuje nijedan korak preko stepenice, čak ni u prilazu zgradi. Na kat se dolazi liftom, a u stanu su svi podovi u jednoj ravnini. Osim toga, stan je tako dobro izoliran da je u njemu imaju veći mir nego u kući. Zbog manje kvadrature je prisniji zbog čega u njemu jako rado borave i njihovi unuci. Ne manje važno, u gradu im je sve što trebaju nadohvat ruke, a nije ni točno da je život u stanu u zgradi izoliran više nego u kući. Kontakti i druženja s drugim ljudima ne ovise o tome živite li u kući ili stanu, već o tome kakav ste čovjek i tražite li društvo drugih ljudi ili ne – zaključuje naš sugovornik.
Sad mogu i na krstarenje brodom
U različitim životnim razdobljima trebamo različite stambene potrebe. U mladosti kao samci ili mladi par trebamo manji stambeni prostor nego kada stvorimo obitelj i dođu djeca koja iziskuju veći životni prostor. Obiteljski život s djecom u kući s dvorištem zasigurno poželjniji jer djeca mogu van na igru.
U starijoj dobi kuća postaje opterećenje i radi režijskih troškova i radi održavanje jer na kući stalno treba nešto uređivati, obnavljati i čistiti. Kad djece odu iz obiteljskog gnijezda, kuća odjednom postane prevelika, a uz naše mirovine često i preskupa za održavanje. Sve više parova razmišlja o tome da je zamijeni manjim životnim prostorom, no ne odluče se svi prodati kuću i preseliti se u stan.
Franjo Ciglar nam je iskreno priznao da su prva tri mjeseca u novom stanu bila šok, ali nakon toga su se zaljubili u svoj stan koji im omogućuje novu razinu kvalitete života i prije svega putovanja.
– Preporodili smo se jer stan iziskuje neusporedivo manje održavanja i znatno manje troškova. Sada možemo uštedjeti i novac potrošiti na kvalitetnije životne stvari, prije svega putovanja koja volimo kazao je i naglasio: – Početkom studenog za 40. godišnjicu braka idemo i na krstarenje kruzerom, što si baš ne bismo mogli priuštiti da održavamo veliku kuću. Otkrili su nam da se u kvart u kojem žive preselilo i niz drugih starijih bračnih parova koji su donijeli jednaku odluku kao oni. Na brzinu su nam izbrojili veći broj ljudi približno njihovih godina, koji su se odlučili riješiti svojih kuća kako bi uz manje opterećenja živjeli u komfornim modernim stanovima i kako bi im ostalo više vremena i novaca za stvari koje više vole, umjesto da robuju svojim velikim kućama.
