– Premda policija puno intervenira u slučajevima krađa, nažalost, ne može puno učiniti jer su joj ruke vezane zakonodavnim okvirom. – rekao je Tomislav Nikolić, predsjednik Udruge šumoposjednika Međimurja “Jegnjed”, na skupu u Križovcu, a za takvo stanje stvari okrivljuje političare u Hrvatskom saboru.
Još jedna oštra zima i poskupljenje energenata dovest će praktički do nestanka šuma u Međimurju, kojih je i inače premalo. Najveći dio šumskih površina, čak 70 posto, u našoj je Županiji u privatnom vlasništvu, što je obrnuto u odnosu na druge dijelove Hrvatske gdje je većina šuma u državnom vlasništvu, koje imaju čuvarsku službu i u njima vlada red, a krađe su više iznimka nego pravilo, za razliku od situacije u našim šumama.
Prijeti eskalacija sukoba
– Otuđivanje drva za ogrjev uzelo je u Međimurju takav mah da je problem pred eskalacijom. – kazao je Tomislav Nikolić, dipl. ing. šum., predsjednik Udruge šumoposjednika Međimurja “Jegnjed”.
To je potkrijepio i razgovorom koji je vodio s jednim ogorčenim oštećenikom koji mu je kazao: – Gospon inženjer, mene nigdar niko više ne bu istjerao iz moje šume, ja odsad nosim pištolj! – Čovjek je u svojoj šumi naišao na četiri pripadnika nacionalne manjine koji se nisu dali omesti, već su mu se kao vlasniku usprotivili rekavši mu: ‘Mi bumo ti glavu vsekli!’, nakon čega se čovjek povukao doma i kazao da ubuduće u svoju šumu odlazi samo s pištoljem! To nas je ponukalo da pokrenemo javnu tribinu i poduzmemo nešto prije nego se dogodi krvava eskalacija. – kazao je Nikolić.
Tribina koja je trebala pomoći u donošenju prijedloga vezanih uz rješavanje spomenute problematike održana je u utorak u Javnoj ustanovi u Križovcu, na kojoj su se osim šumovlasnika okupili predstavnici Savjetodavne službe, Policijske uprave međimurske i Udruge šumoposjednika “Jegnjed”.
– Nasilnost u otuđenju drva iz privatnih šuma izuzetno je velika. Postoji velika populacija ljudi koji su na granici socijalnog minimuma, znamo kojoj populaciji pripadaju. Ne libe se u nabavi strojeva, traktora, kamiončića. Dosad su krađe od njihove strane bile svedene na ogrjevno drvo, a sada se i to promijenilo, povezali su se s drugim ljudima i sada otuđuju i skupe sortimente drva, kod nas u pravilu hrast, te ga odvoze i švercaju. – rekao je predsjednik Udruge “Jegnjed”, te dodao: – Premda policija puno intervenira u slučajevima krađa, nažalost, ne može puno učiniti jer su joj ruke vezane zakonodavnim okvirom. Osnovni krivac za ovu situaciju jest zakonodavstvo koje izuzetno loše regulira problem ulaska u tuđi posjed, uzimanja tuđe stvari, a da se to ne može kazniti. Nikolić odgovornost za takvo stanje vidi u Hrvatskom saboru, koji je donio takvo loše zakonsko rješenje.
Policija napravi svoje, nakon toga sve staje
Nenad Plevnjak, voditelj Odsjeka za javni red u PUM-u, kazao je da se godišnje prijavi 100 šumskih krađa u Međimurju, a stvarni je broj velika tamna brojka, jer dosta građana ni ne prijavljuje šumske krađe. Na pitanje što policija može učiniti nakon što vlasnik prijavi krađu šume, kazao je da policija provodi kriminalističko istraživanje, utvrđuje materijalnu štetu, prikuplja činjenice vezane uz događaj, ukoliko postoje svjedoci, te traži počinitelja.
– Ako ga nađemo ili zateknemo u prometu ili na mjestu događaja, mi ta drva oduzimamo. Nakon toga moramo utvrditi vlasništvo, kako bi vlasnik drva mogao preuzeti, međutim, imamo jako puno slučajeva gdje ne znamo za vlasnika, a počinitelja zatičemo u prometu. Tu je veliki problem jer nemamo način da oduzmemo drva. Nemamo ih kamo uskladištiti, nema stovarišta jer to nije zakonski riješeno gdje bi se drva čuvala do okončanja postupka. – rekao je Plevnjak.
Zašto ljudi odustaju od prijave krađa?
Iz rasprave na javnoj tribini upravo se nedostatak skladišnog prostora otuđenog drva pokazao velikim problemom. Rješenje bi bilo da se zaplijenjena drva odmah prodaju, a novac deponira na poseban račun do okončanja postupka, kako bi se iz tog fonda mogli obeštetiti vlasnici. Sada se u praksi događa da vlasnici i nađu počinitelje, dobiju presudu, ali ne i namirenje štete, jer ili počinitelj ne posjeduje ništa ili drva do kraja postupka više nema jer nisu bila zakonski sačuvana. Zbog takve prakse vlasnici šuma svjesno odustaju od pokretanja postupka i od prošle zime okreću se novom trendu.
Bez čuvarske službe nestat će privatnih šuma
Zvonko Varga čuvar prirode u Javnoj ustanovi Međimurska priroda ispričao je da su vlasnici šuma sada u počeli preventivno sječi svoje šume pa i stabla premlada stabla za sječu. Ove zime dogodile su se iz svih tih razloga što krađa, a što preventivnih sječa devastacije kakvih nije bilo ranijih pet zima zajedno.
– Događa se fenomen da ljudi od straha da ne ostanu bez svoje šume preko noći sve posijeku, čak i bez popratne dokumentacije. Vladnici ruše svoje šume, odnosno ono što im je od njih ostalo da spase što se spasiti da. U Međimurjeu je zbog toga u opasnosti cijeli krajobraz, a posebno manje šume kao što je Sivička Dobrava, Črna Mlaka koje su već sada prepolovljene. Ako se ne ostvari jedan od zaključaka ovog skupa – da se na bilo koji način oformi čuvarska služba te bi šume mogle biti nepovratno izgubljene, poručio je Varga.
