Međunarodni dan žena obilježava se 8. ožujka kao dan posvećen društvenim, ekonomskim, kulturalnim i političkim postignućima žena. Najbitniji je to dan u godini kojim se educira javnost i podiže svijest o ravnopravnosti žena te poziva na promjene koje će doprinijeti izjednačavanju spolova. Postignut je velik napredak otkad se Međunarodni dan žena po prvi puta slavio 1911. godine, no i dalje postoje razlike u percepciji i odnošenju prema ženama koje otežavaju postizanje ravnopravnosti. Jedna od razlika je i način na koji se gleda na žene koje se bore s ovisnošću o alkoholu u usporedbi s muškarcima s istim problemom.
Općenito se smatra da je ovisnost o alkoholu relativno rijetka pojava kod žena, ali novija istraživanja pokazala su da se žene bore sa zlouporabom i ovisnosti o alkoholu u većem broju nego što se mislilo. Vjerojatnije je da će muškarci, u usporedbi sa ženama, koristiti sve vrste ilegalnih droga, konzumirati alkohol i doživjeti predoziranje ili trovanje. Također im se češće postavlja dijagnoza alkoholizma. Ipak, žene imaju jednaku vjerojatnost razvoja ovisnosti, ali se njihov problem rjeđe prepoznaje i liječi.
Razvoj ovisnosti o alkoholu kod žena je drukčiji nego kod muškaraca – one prolaze značajno kraće razdoblje zlouporabe alkohola prije nego im se dijagnosticira alkoholizam što znači da brže postanu ovisne o alkoholu. Također, žene se češće od muškaraca uključuju u liječenje alkoholizma kad su već prisutne ozbiljnije mentalne, tjelesne i socijalne teškoće. Poseban problem predstavlja što žene čine samo 10% ukupnog broja liječenih alkoholičara iako je oko 25% ovisnika o alkoholu ženskog spola. Koji je razlog što se tako mali broj žena odlučuje potražiti pomoć?
Postoje dvostruki standardi kada je riječ o tome kako društvo gleda na konzumiranje alkohola kod muškaraca i kod žena. Bez obzira na spol, zlouporaba alkohola se obično ne pohvaljuje, no žene se više proziva radi ponašanja vezanih uz pijenje. Na primjer, muškarcu se češće “oprašta” odlazak na piće nakon posla, dok se ženu u sličnoj situaciji lakše etiketira kao neodgovornu ili nemoralnu.
Takav stav dijelom proizlazi iz tradicionalnih rodnih uloga prema kojima se žene i dalje često promatra kroz ulogu njegovateljice i osobe koja skrbi o obitelji. Prekomjerna konzumacija alkohola bi u tom slučaju mogla biti percipirana kao neodgovornost prema voljenim osobama i zanemarivanje te obiteljske uloge. S posebnim osuđivanjem se gleda na žene koje su istovremeno trudne i imaju problem s pijenjem. Sve navedeno može izazvati osjećaj srama, krivnje i sebičnosti zbog kojih se žene boje zatražiti pomoć kako ne bi bile okarakterizirane kao loše majke i supruge, a u konačnici i kao nemoralne i loše osobe.
Radi toga često pokušavaju sakriti problem s alkoholom i što duže pokušati živjeti normalnim životom. Nažalost, što se kasnije krene sa liječenjem, posljedice na mentalno i tjelesno zdravlje postaju teže. Alkohol kod oba spola izaziva ista oštećenja, no ona kod žena nastaju brže. Alkoholizam kod žena je opasniji te je smrtnost 50-100% veća nego kod muškaraca. Oštećenje mozga je izraženije, a zbog učinka estrogena oštećenje jetre i ciroza su više prisutne i brže se razvijaju. Usto, alkohol stvara i zdravstvene probleme jedinstvene za žensku populaciju, odnosno poremećaje menstrualnog ciklusa, neplodnost, pobačaj, fetalni alkoholni sindrom i karcinom dojke. Također, žene češće od muškaraca uz alkoholizam pate i od teškoća mentalnog zdravlja u obliku depresije, anksioznosti i poremećaje hranjenja.
Bez obzira na nečiji spol, problemi povezani s uporabom alkohola ne smiju biti razlog za osuđivanje ili prozivanje, već prilika za pokazivanje razumijevanja i pružanje podrške osobama koje se same ne usude zatražiti pomoć.
> Pozitivan utjecaj oporavka od alkoholizma na mentalno zdravlje
