Dragi čitatelji,
Prije nekoliko smo se tjedana upoznali s pojmovima burnouta i mobinga, dvije teme usko vezane za poslovni kontekst, i to u smislu nepovoljnog utjecaja na mentalno zdravlje. Danas ćemo zaokružiti temu posla pregledom odrednica psihološki zdravog poslovnog okruženja i održavanja dobrog mentalnog zdravlja na radnom mjestu.
Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) definirala je mentalno zdravlje kao stanje dobrobiti u kojem pojedinac ostvaruje svoje potencijale, može se nositi s normalnim životnim stresom, može raditi produktivno i plodno te je sposoban pridonositi zajednici. Prema definiciji SZO, duševno zdravlje dio je općeg zdravlja, a ne samo odsutnost bolesti (WHO, 2001).
Razmislimo koliko zapravo vremena provodimo na poslu. Radimo prosječno osam sati dnevno, dakle, trećinu svog dana i to kroz prosječno 30-40 godina (ovisno o dobi završetka školovanja, profesionalnim oboljenjima, dobi odlaska u mirovinu…). Rad čini veliki i značajan dio svakodnevnog života za većinu ljudi. Stoga je neminovno da stanje i situacije koje doživljavamo na poslu, utječu i na naše mentalno zdravlje. S obzirom na to, bi bilo poželjno da iz posla kojim se bavimo (barem donekle) crpimo i zadovoljstvo i osjećaj postignuća. Ukoliko umjesto toga, redovno prije odlaska na posao osjećamo poznati „grč u želucu“, vrijeme je da promislimo o svojem trenutnom radnom odnosu. Jednostavnije rečeno, naše radno mjesto može utjecati na naše mentalno zdravlje, ali i naše mentalno zdravlje utječe na naše funkcioniranje u poslu, kao i u svim ostalim životnim aspektima. Negativno radno okruženje može dodatno narušiti mentalno zdravlje pojedinca, dok ga poticajna radna okolina može unaprijediti.
Pod faktorima koji mogu narušiti mentalno zdravlje pojedinca podrazumijevamo produljenu izloženost stresu, burnout, mobing, kao i različite izvore stresa koji mogu proizlaziti iz karakteristika samog posla, radne organizacije ili socijalnog konteksta u kojem se posao odvija. Tako nam stres mogu predstavljati sadržaj i intenzitet rada (npr. monoton posao ili pritisak za brzinu u poslu..), raspored rada, radni uvjeti (npr. hladnoća, vrućina, premalo prostora…), organizacijska kultura (npr. narušeni međuljudski odnosi…), komunikacija, osjećaj nepravde, (ne)mogućnost karijernog razvoja, sukobi na radnom mjestu, diskriminacija, uznemiravanje… Dugoročna izloženost stresu utječe, osim na mentalno zdravlje, i na fizičko zdravlje i ukupnu dobrobit zaposlenika. Takvo stanje može dovesti do smanjenja motivacije za rad, smanjene produktivnosti, povećane vjerojatnosti napuštanja posla, povećanim korištenjem bolovanja i izostanaka s posla, što se negativno odražava i na samu radnu organizaciju (HZJZ, n.d.). Kada imamo ove informacije, možemo reći da i poslodavci i zaposlenici profitiraju od zdrave radne okoline – one koja može i unaprijediti mentalno zdravlje pojedinca.
Koja su obilježja takve okoline? Američko udruženje psihologa (APA) i autori Day i Randell (2014) izdvajaju pet ključnih faktora koji čine psihološki zdravo radno mjesto. Prvi je faktor balans privatnog i poslovnog života koji uključuje fleksibilnost i prakse koje zaposlenicima omogućuju da posao mogu usklađivati s osobnim potrebama, obitelji, slobodnim vremenom i osobnim interesima. To su prakse poput kliznog radnog vremena, plaćenog dopusta kod medicinskih pregleda, mogućnost rada od kuće i sl. Druga ključna komponenta psihološki zdravog radnog mjesta je prepoznavanje postignuća zaposlenika kroz financijske (bonusi, povišice) ili ne-financijske nagrade (pohvale, zahvala).
Treći je faktor uključenost zaposlenika u donošenje određenih odluka i omogućavanje zaposlenicima autonomije u poslu. To se može postići akcijama poput redovnim prikupljanjem povratnih informacija od strane zaposlenika. Mogućnost profesionalnog razvoja četvrta je odrednica psihološki zdravog radnog mjesta. Bitno je da zaposlenici imaju priliku za razvoj svojih vještina i kompetencija i sukladno tome, napredovanje u poslu. Peta je odrednica zdravlje i sigurnost – psihološki zdravo radno mjesto promovira sigurnost zaposlenika kroz procjenu rizika, prevenciju rizičnih ponašanja (poput zlostavljanja), sigurnost radnog mjesta i dodatne benefite za zaposlenike koji potiču brigu za zdravlje (primjerice, sufinanciranje sportskih aktivnosti).
Zvuče li vam ove, znanstveno utemeljene odrednice psihološki zdravog radnog mjesta pomalo kao znanstvena fantastika? Nažalost, ne vode se sve radne organizacijama ovakvim smjernicama. Organizacijama u uvođenju i prilagodbi pozitivnih praksi mogu pomoći organizacijski psiholozi. Nadam se što većem broju radnih okruženja koja su poticajna i koja pozitivno utječu na naše mentalno zdravlje te ga obogaćuju!
> Psihičko zlostavljanje na radnom mjestu (mobing)
