#izbalansirajse je kolumna Međimurskih novina u kojoj nam Maja Baksa, mag. prim.educ. te praktičarka bihevioralne analize i specijalizantica transakcijske analize, daje korisne savjete o tome kako si pomoći u svakodnevnim stresnim situacijama i adekvatno brinuti o mentalnom zdravlju.
Zašto brinemo o malo vjerojatnim scenarijima u žvotu, objašnjava Maja u kolumni #izbalansirajse iz aktualnog broja Međimurskih novina koju prenosimo u cjelosti:
Brige su kamate na nevolje koje se još nisu dogodile
Prije nekoliko godina, u razgovoru, čula sam ovu izreku: “Brige su kamate na nevolje koje se još nisu dogodile.” I, uistinu, kada brinemo unaprijed, kada se opterećujemo različitim scenarijima koji se mogu, ali i ne moraju dogoditi, sami sebi često stavljamo dodatan psihološki/emocionalni teret.
Zašto to radimo?
Svatko si može postaviti ovo pitanje, promisliti, analizirati i doći do nekog odgovora. Često je to zato što smo ovaj obrazac razmišljanja naučili od npr. naših roditelja, obitelji, okoline. Često nam se šalju i poruke da ako se ne brinemo, to znači da nam nije stalo do nekog ili nečega. Ako smo mirni u nekoj situaciji u kojoj postoji određena razina neizvjesnosti, pitaju nas kako možemo biti tako mirni i pritom nam na psihološkoj razini (i najčešće nesvjesno) poručuju da nam možda nije stalo. No, to ne mora biti tako.
A možda i sami imamo iskustva iz neke ranije dobi kada smo se jako brinuli u nekoj situaciji i ta situacija je tada ispala u redu, došli smo do zaključka da je naše “brinjenje” na neki čudan način doprinijelo tomu da sve ispadne u redu. Takvim zaključkom tada naučili smo sami sebe ovo: da bi bilo dobro, moram se brinuti!
S druge strane, kod briga često možemo razmišljati i na ovaj način: “Ako uzmem u obzir sve scenarije i pokušam predvidjeti što sve može poći po zlu, lakše ću se nositi s time.” Time brige postaju svojevrstan mehanizam kontrole. No, koliko zapravo kontrole imamo? Koliko naše “brinjenje” utječe na ishod neke situacije?
Produktivne i neproduktivne brige
Tu razlikujemo tzv. produktivne i neproduktivne brige.
Produktivne brige mogu biti odgovori na neka pitanja, a neproduktivne brige zapravo nemaju odgovor na pitanja. Primjerice, pripremamo li uskoro neki ispit, produktivno je razmisliti kada i koliko bismo trebali učiti, a neproduktivno je unaprijed brinuti o mogućoj lošoj ocjeni.
Normalno je brinuti se, ali ovisi kako. Način na koji se brinemo donosi nam ili svojevrsni plan za akciju ili tjeskobu i opterećenje. Hoćemo li brigu iskoristiti kao pokretačku silu ili ćemo joj dati da nam stvara nemir, troši nas i koči?
Stoga, razmislite plaćate li već sad kamate na nevolje koje se još nisu dogodile.
Ako da, sada možete svjesno barem smanjiti stopu kamata! (mb)
Sljedeću kolumnu donosimo 29. rujna u Međimurskim novinama!
#izbalansiraj se i uživaj!
Saznaj više o Majinom kabinetu na službenom portalu ili putem facebooka!
