O alkoholu (kada spominjem alkohol mislim na općenito sva alkoholna pića koja sadrže etanol), možda i više nego o bilo kojoj drugoj tematici povezanoj s hranom i prehranom, prisutne su mnoge dijametralno suprotne tvrdnje i stavovi.
Tako o štetnosti alkohola, siguran sam, ne moram trošiti riječi dok isto tako vjerujem da vas je velika većina već čula kako navodna umjerena konzumacija alkohola može povoljno utjecati na naše zdravlje.
Alkohol može biti i koristan i štetan po naše zdravlje, a kao i za sve ostalo, hoće li biti jedno ili drugo ovisi o dozi koju konzumiramo.
Ako ćemo iskreno, utjecaj alkohola na zdravlje je jako kompleksan, ovisi o pojedincu, dozi i izvoru iz kojeg ga unosimo.
Što točno za sada znamo pokušat ću vam dočarati u nastavku!
U ovom članku fokusirat ću se na pozitivne strane utjecaja alkohola na zdravlje, dok će njegova uloga u sportu, sportskom performansu i sastavu tijela biti temeljito objašnjena u nekom od sljedećih članaka.
Alkohol i njegova dva lica nisu neko iznenađenje ako znamo da etanol ima mnogo različitih metaboličkih uloga/puteva u našem tijelu. Direktno utječe na rad želuca, mozga, jetre, srca te žući, također značajno utječe na razinu lipida i inzulina u krvi te posrednika imunološkog odgovora i koagulacije.
POZITIVNI UTJECAJ NA ZDRAVLJE LJUDI
Više od 100 prospektivnih epidemioloških studija pokazuje pozitivni utjecaj na zdravlje ako se alkohol konzumira u „umjerenim količinama“. Redom su smanjeni rizici od srčanog udara, perifernih vaskularnih bolesti i smrti od svi kardiovaskularnih uzroka. Takav pozitivni utjecaj je vrlo konzistentan te iznosi od 25 do 40%-tne redukcije u riziku.
Sama ideja da umjerena konzumacija alkohola ima protektivni utjecaj na zdravlje ima smisla s biološke strane. Takva konzumacija alkohola podiže razine lipoproteina visoke gustoće (iliti HDL- kojeg svi znamo kao „dobri“ kolesterol), a više razine HDL-a povezane su s povećanom protekcijom kardiovaskularnog sustava. Također postoji povezanost između umjerene konzumacije alkohola i bolje osjetljivosti organizma na inzulin, pozitivne promjene na faktore zgrušavanja krvi. Oni sprječavaju formiranje krvnih ugrušaka koji bi inače mogli blokirati arterije u srcu, vratu i mozgu te dovesti do, između ostalog, srčanog udara.
GORUĆE PITANJE: DOBRO, KOLIKO JE TO UMJERENA KOLIČINA?
Definicija umjerenog unosa alkohola u literaturi i među autorima značajno varira te za sada nema univerzalno prihvaćenih kvantitativnih vrijednosti. Unutar „Dietary Guidelines for Americans“ kojeg izdaje U.S.Department of Agriculture, umjereni unos alkohola definiran je kao najviše dva standardna pića za muškarce te najviše jedno za žene.
Jedno standardno piće podrazumijeva unos od otprilike 14-16 grama alkohola ili jednostavnije:
300 ml piva
100 ml vina
30 ml žestokog pića
KOJE PIĆE ODABRATI?
Dva istraživanja pokazala su da konzumacija umjerenih količina piva (300-600 ml) dovodi do jačanja imunološkog odgovora, nadalje jedno istraživanje pokazalo je da poboljšava sastav lipida u krvi. Također je pokazano da se umjerenom konzumacijom piva za 35% smanjuje koncentracija C reaktivnog proteina (indikator upalnih stanja u tijelu) i fibrinogena (povezan sa začepljenjem krvnih žila). Sve navedeno su možebitni mehanizmi kojima umjerena konzumacija alkohola ima antiupalne učinke na organizam te poboljšava zdravlje kardiovaskularnog sustava.
Cijela paleta istraživanja pak je dokazala kardioprotektivne učinke konzumacije crnog vina. Vjerujem kako znate da crno vino sadrži poznati resveratrol, međutim uz njega sadrži i cijeli niz ostalih polifenola (od kojih najviše proantocijanidina) koji zajedno s alkoholom pružaju benefite za kardiovaskularno zdravlje. Alkoholni dio vina snižava razine fibrinogena i agregacije trombocita te dovodi do vazodilatacije (širenja krvnih žila), dok nutritivni (polifenolni) dio ima antioksidativni učinak, snižava oksidaciju LDL-a i nastajanje peroksida.
Što se tiče žestokih pića, nema puno istraživanja vezano uz njih međutim od onoga što imamo vidimo da su benefiti više/manje slični (naravno, prilikom konzumacije umjerenih količina). Za konjak se pokazalo da povećava razine antioksidansa u plazmi te je bogati elaginskom kiselinom koja je usko povezana s antimikrobnim i antikancerogenim učincima.
Neka istraživanja sugeriraju da je najbolja konzumacija crnog vina, dok ostali smatraju kako odabir pića nije od velikog značaja.
Iz jednog od zadnjih većih epidemioloških istraživanja može se zaključiti da odabir pića nije od prevelikog značaja. U tom istraživanju promatrane su navike ispijanja alkohola više od 38 tisuća muškaraca kroz period od 12 godina. Oni koji su konzumirali, prije definirane, umjerene količine alkohola imali su 30 do 35% manju incidenciju srčanog udara od onih koji uopće nisu konzumirali alkohol, pri čemu je takva redukcija uočena bez obzira o kojoj vrsti alkoholnog pića se radilo, crno vino, bijelo vino, pivo ili neko žestoko piće.
VREMENSKI OBRAZAC KONZUMACIJE ALKOHOLA
Međutim, ono što je uočeno je da vrsta alkohola nije ni približno bitna kao što je vremenska komponenta konzumacije. „Binge drinking“ 7 pića subotom navečer ne računa se kao jedno piće dnevno u prosjeku. Tjedni prosjek je isti, međutim utjecaj na zdravlje nije. U prije spomenutom istraživanju kao i u jednom istraživanju iz Danske uočeno je kako je za pozitivne utjecaje alkohola na zdravlje potrebna njegova konzumacija od barem 3 ili 4 puta tjedno.
Uz sve gore navedeno, ako ćemo cjepidlačiti i pokušati naći najbolji mogući savjet moja osobna preporuka za odabir pića bi ipak bilo crno vino. Razlog je jednostavan, uz alkohol ima i ostale nutritivne, antioksidativne dijelove o čijim pozitivnim utjecajima ne moramo raspravljati. Vino zbog toga može biti korisno u još jednom vrlo važnom pogledu, a to je pozitivni utjecaj na postprandijalni stres koji je nedvojbeno dokazan i ima vrlo korisne praktične implikacije. Postoji još jedan praktični razlog, jedno istraživanje je pokazalo da kod umjerene konzumacije alkohola nema razlike u utjecaju na zdravlje između vrste pića, no ako se pogledaju povećani unosi alkoholnih pića mogu se uočiti razlike. Pri tome ispada da je vino najkorisnije, odnosno radi najmanju štetu za organizam. Pa ako mislite malo pretjerati u konzumaciji alkohola, crno vino vam je najsigurnija opcija.
OSTALI BENEFITI
Pozitivni utjecaji na zdravlje nisu limitirani na kardiovaskularni sustav. Dokazano je da kod onih koji umjereno konzumiraju alkohol dolazi do smanjenog razvoja dijabetesa tipa 2 i žučnih kamenaca.
Također ne možemo ignorirati pozitivni socijalni i psihološki utjecaj konzumacije alkohola. Pokoja čašica alkohola pomaže kod socijalnih situacija, omogućava bolju integraciju s okolinom te takvi psihološki utjecaji definitivno mogu pridonijeti zdravlju i sveopćem blagostanju čovjeka.
GENETSKA VARIJABILNOST
Genetika ima značajnu ulogu u odgovoru pojedinca na izlaganje alkoholu, kako u vjerojatnosti razvoja alkoholizma tako i njegovom pozitivnom utjecaju na zdravlje, ponajprije kardiovaskularni sustav.
Jedan od enzima koji služi metaboliziranju etanola u organizmu zove se alkohol dehidrogenaza. Specifični tip tog enzima pod nazivom alkohol dehidrogenaza 1C dolazi u dvije „varijante“. Jedna brzo metabolizira etanol, dok druga to čini sporije. Postoje određeni dokazi da ljudi koji umjereno konzumiraju alkohol, a imaju dvije vrste enzima koji sporo metabolizira etanol imaju najveće benefite za zdravlje, puno veće nego ljudi koji umjereno konzumiraju alkohol, ali imaju vrstu enzima koja brzo metabolizira etanol. Mogući mehanizam iza ovoga je da bez obzira na to što se čini povoljnim da brzo uklonimo etanol iz tijela, on tada nema dovoljno vremena za proizvesti neki povoljni učinak, a ono što je još gore je da tada nastaju velike količine acetaldehida koji nastaje djelovanjem spomenutog enzima. Acetaldehid je kancerogena tvar koja definitivno nema povoljnih učinaka. Enzim koji razrađuje acetaldehid (aldehid dehidrogenaza) ne postoji u „bržoj varijanti“, što znači da kod nekog kome je prisutna brza varijanta alkohol dehidrogenaze dolazi do nakupljanja acetaldehida koji se ne može tako brzo dalje metabolizirati.
Zanimljivo je za primijetiti da ove razlike u varijanti alkohol dehidrogenaze 1C ne dovode do razlike među kardiovaskularnim bolestima kod ljudi koji ne konzumiraju alkohol. Ovo je čvrsti dokaz da alkohol, sam po sebi, ima povoljne učinke na zdravlje određenih ljudi.
ZAKLJUČAK
Iako su mnoga istraživanja predložila krivulju u obliku slova J ili U kada se opisuje utjecaj alkohola na mortalitet ili kardiovaskularno zdravlje, takva istraživanja su opservacijska i epidemiološka koja u pravom smislu samo služe da na temelju toga izvučemo hipotezu koju treba testirati prospektivnom, randomiziranom studijom. Nažalost, za sada takvog istraživanja, usred mnogih etničkih, bihevioralnih i logističkih razloga, nema. Što pak znači da za sada sa stopostotnom sigurnošću ne možemo tvrditi da alkohol za svakoga ima pozitivne utjecaje.
Poanta leži u tome da alkohol definitivno može biti dio pravilne prehrane i cijelog koncepta zdravog života samo treba dobro procijeniti i izbalansirati benefite i rizike koje alkohol može imati.
Ako ste muškarac koji nema povijest alkoholizma, u umjerenom do velikom riziku za srčani udar, čašica dnevno može vam smanjiti rizik za razvoj istog. Umjerena konzumacija alkohola može biti korisna pogotovo ako imate niske razine HDL-a koji niste uspjeli popraviti pravilnom prehranom i tjelesnom aktivnošću.
Međutim, ako ste žena (konzumacija alkohola povećava rizik od razvoja karcinoma dojki) koja se bavi tjelesnom aktivnošću, pravilno se hrani te su joj razine HDL-a adekvatne, umjerena konzumacija alkohola neće dovesti do dodatnih benefita.
Dakle na kraju svega, ako ne konzumirate alkohol, nema potreba da ga počnete konzumirati. Slične (i bolje) benefite možete dobiti time što ste tjelesno aktivni. Isto tako, ako konzumirate alkohol nema razloga da ga izbacite, samo držite se umjerenosti – 1 čašica za žene, 2 za muškarce te kao što sam prije spomenuo, najbolja varijanta bilo bi crno vino, negdje oko obroka.
Izvor i autor: klikaj.hr/Nikola Talan
