Nema osobe koja tijekom života ne doživi neko traumatsko iskustvo, krizu ili se u pojedinim periodima života teže nosi sa stresom i životnim nedaćama. Tada je dobro potražiti savjet i pomoć stručnjaka mentalnog zdravlja.
Piše: Andreja Bogdan, klinički psiholog
Foto: Zlatko Vrzan
Tjedan psihologije manifestacija je koja se po sedamnaesti put održava u cijeloj Hrvatskoj. Kroz organizaciju različitih događanja psiholozi nastoje predstaviti svoju profesiju i pokazati načine na koji život i zdravlje pojedinca i zajednice može biti bolji, ugodniji i kvalitetniji. Manifestaciju je iniciralo Hrvatsko psihološko društvo, a u našoj sredini Društvo psihologa Varaždin koje već 38 godina okuplja psihologe iz Međimurske, Varaždinske i Koprivničko-križevačke županije. Tema ovogodišnjeg Tjedna psihologije je očuvanje mentalnog zdravlja koje Svjetska zdravstvena organizacija definira kao stanje dobrobiti u kojem pojedinac ostvaruje svoje potencijale, može se nositi s normalnim životnim stresorima, može raditi produktivno i plodno te je sposoban pridonositi svojoj zajednici. Drugim riječima, osoba koja je dobrog mentalnog zdravlja zadovoljna je, pozitivna i sretna, sposobna prihvaćati druge ljude, stvarati i održavati prijateljstva, produktivna je i dobro se nosi sa životnim nedaćama i stresorima.
Mentalno zdravlje je stanje dobrobiti i temelj koji omogućuje djeci i mladima da ostvare vlastite potencijale. Za očuvanje mentalnog zdravlja je važno ulaganje u emocionalnu, psihološku, tjelesnu, duhovnu i društvenu dobrobit. Bez mentalnog zdravlja ne možemo govoriti o zdravlju.
30 godina samostalnog rada
Psihijatrijska djelatnost u Županijskoj bolnici Čakovec ove godine bilježi 30. godišnjicu samostalnog rada. Psihijatrijska skrb se od 70-ih godina prošlog stoljeća pružala u okviru Neuropsihijatrijskog odjela. Od tog perioda kada se većina naših pacijenata upućivala na liječenje u Banjske Dvore, Ormož ili u ustanove u Zagrebu, danas se više od 90 posto pacijenata iz Međimurja liječi na Psihijatrijskom odjelu u našoj bolnici, a zbrinjavamo i pacijente iz susjednih županija. Dugi niz godina u bolnici su radila samo dva klinička psihologa, Ljiljana Husnjak i Andreja Bogdan, a u Domu zdravlja radio je psiholog u medicini rada. U HZJZ-u zaposlena je Berta Bacinger, klinička psihologinja i kasnije Nikola Petričević, psiholog u Centru za zaštitu mentalnog zdravlja. Posljednjih nekoliko godina u medicini rada zaposlen je Ratko Čuček, psiholog.
Dnevna bolnica za djecu i mlade
Krajem prošle godine dolaskom dr. med. Melani Smilović, spec. dječje i adolescentne psihijatrije započela je s radom Dnevna bolnica za djecu i mlade na psihijatrijskom odjelu, a u timu rade dvije psihologinje Josipa Blažeka, klinička psihologinja i Nikolina Magaš Raguž, mag. psihologije te medicinska sestra, socijalna radnica i radni terapeuti. Uz Dnevnu bolnicu za djecu i mlade, održava se grupa za podršku roditeljima djece iz spektra autizma, grupna za podršku roditelja djece s ostalim razvojnim teškoćama i grupa za terapijski rad s adolescentima. Otvaranje Dnevne bolnice za djecu i mlade značajan je iskorak u brizi za mentalno zdravlje djece i mladih u Međimurju, ali i unutar cijelog zdravstvenog sustava o čemu su javno predavanje u utorak 20. veljače u multimedijalnoj dvorani Muzeja Međimurja održale psihologinje tima.
Dnevna bolnica za odrasle
Ove godine počela je s radom i Dnevna bolnica za odrasle na psihijatrijskom odjelu u čiji su rad uz voditelja dr. med. Živka Miševića, spec. psihijatra, subspec. alkoholizma i bolesti ovisnosti, uključeni i Andreja Bogdan, klinička psihologinja, medicinske sestre, socijalne radnice i radni terapeuti. Na psihijatriji radi i Josipa Mrla Perhoč, klinička psihologinja, a u svom svakodnevnom radu svi psiholozi u bolnici bave se dijagnostikom i individualnom i grupnom terapijom.
Psiholozi i u Domu zdravlja
Ministarstvo zdravlja prepoznalo je potrebu zapošljavanja psihologa u Domove zdravlja te se ove godine ugovara Mreža psihološke djelatnosti u svim županijama. Dom zdravlja u Čakovcu među prvima je zaposlio četiri psihologinje, odnosno dva psihološka tima, pa od siječnja rade Jelena Klinčević i Eleonora Glavina, kliničke psihologinje i Paula Štefić, Marta Vugrinec Pivčević, magistre psihologije koje su dostupne građanima bez uputnice (drop-in).
Potrebe za uslugama zdravstvene zaštite koju pružaju psiholozi u zdravstvenom sustavu u našoj županiji bile su godinama velike na što ukazuje između ostalih pokazatelja i interes za liječenje u Dnevnim bolnicama i za uslugama savjetovanja, dijagnostike i psiholoških intervencija u Domu zdravlja. Također visoka popunjenost i kraće vremensko trajanje bolničkog liječenja na psihijatrijskom odjelu govori o nedovoljnom broju bolničkih postelja.
Približavamo se europskom standardu
Nema osobe koja tijekom života ne doživi neko traumatsko iskustvo, krizu ili se u pojedinim periodima života teže nosi sa stresom i životnim nedaćama. Tada je dobro potražiti savjet i pomoć stručnjaka mentalnog zdravlja i nadamo se da će zapošljavanje psihologa i kliničkih psihologa u zdravstvenim ustanovama u Međimurju usluge psihologa našim građanima biti puno dostupnije. Ako bismo zavirili u statistiku, možemo reći da je svaka druga osoba u Međimurju u nekom periodu svog života koristila usluge psihologa i/ili psihijatara.
Sa sedam psihijatara, dva specijalizanta psihijatrije i jedanaest psihologa i kliničkih psihologa u zdravstvenim ustanovama u Međimurju možemo reći da se približavamo europskom standardu zaštite mentalnog zdravlja koji preporučuje zapošljavanje psihologa i kliničkih psihologa na bolničkim odjelima kao što su onkologija, neurologija, pedijatrija i ginekologija.
