Prema katoličkom kalendaru danas, 6. kolovoza, Crkva slavi blagdan Preobraženja Gospodinova, a također svoj imendan slavi Predrag. Svima koji danas slave želimo sretan imendan!
Predrag je muško ime domaćeg porijekla. Značenje imena dolazi od pridjeva predrag (drag).
Danas je također proštenje u Slakovcu.
Preobraženje Gospodinovo
Danas se slavi uzvišeni događaj iz Kristova života koji su opisali evanđelisti Matej, Marko i Luka. Spominje ga i sv. Petar u svojoj Drugoj poslanici jer je s Ivanom i Jakovom bio očevidac tog događaja kojeg nikada nije mogao zaboraviti, piše Laudato.
Isus se jedne večeri s trojicom odabranih apostola popeo na goru Tabor. Bila je noć, Gospodin je po običaju molio, a učenici su od umora pozadrijemali. I dok je Isus molio, „lice mu zasja kao sunce“ (Mt 17, 2), a „njegove haljine postadoše tako sjajno bijele kako ih ne može obijeliti nijedan bjelilac na zemlji“ (Mk 9, 3).
Ostatak događaja opisuje sveti Luka. „I gle, dva čovjeka, Mojsije i Ilija, počnu s njim razgovarati. Pojaviše se u sjaju, a govorili su o njegovoj smrti koju mu je trebalo podnijeti u Jeruzalemu. Petra i njegove drugove bijaše svladao san. Kad se probudiše, vidješe ga u sjaju, i obojicu što su stajali s njim. Dok su se ovi rastajali od njega, Petar mu, ne znajući što govori, reče: „Učitelju, dobro je da ostanemo ovdje! Napravit ćemo tri sjenice: jednu tebi, jednu Mojsiju, jednu Iliji.“ Dok je on to još govorio, naiđe oblak te ih prekrije. Kad zamakoše u oblak, učenici se prestrašiše, a iz oblaka doprije glas: „Ovo je Sin moj, Izabranik moj! Njega slušajte!“ U isti čas kad glas zaori, Isus se nađe sam. Oni su šutjeli i nikom ništa nisu kazivali u to vrijeme što su vidjeli“. (Lk 9, 30-36).
Ovaj trenutak uspona na Tabor kao da simbolično označuje: Tko želi shvatiti ovu osobu, on mora biti njome vođen. Dati se voditi, uz strmine. Izići iz uhodanosti života, svakodnevice, iz suzne doline, poći put vrhunaca, i zemljovidnih, ali većma duhovnih (ta i mistici govore o usponima na „brda“, a u svim religijama povlašteno mjesto ima „brdo“), piše Laudato.
Kršćani u Rimu ovaj su blagdan slavili od 5. stoljeća, i to između kvatrene subote u korizmi i sljedeće nedjelje. Papa Kalist III. 1457. godine odredio je da se u cijeloj Crkvi slavi na današnji dan kao uspomena na pobjedu koju su kršćani izvojevali nad Turcima kod Beograda 1456. godine pod vodstvom sv. Ivana Kapistrana i Ivana Hunjadija, poznatijeg pod imenom Janko Sibinjanin. Vijest o pobjedi stigla je u Rim upravo na današnji dan pa je stoga odlučeno da se blagdan svake godine slavi na današnji dan.
