18.9 C
Čakovec
Petak, 29 ožujka, 2024

Zakon o alternativnom rješavanju sporova?

Još 31.12.2016. godine stupio je na snagu Zakon o alternativnom rješavanju potrošačkih sporova, temeljem kojeg je Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrata objavilo javni natječaj za odabir Tijela za ARPS, te je 11. svibnja 2017. donijelo Odluku o određivanju tijela i dodjeli financijskih sredstava za ARPS za 2017. godinu.

Navedenom Odlukom je pet Tijela za ARPS dobilo potporu, svako po 70.000 kn (ukupno 350.000 kn). To su:  Sud časti Hrvatske obrtničke komore, Centar za mirenje pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca, Centar za mirenje pri Hrvatskoj udruzi za mirenje, Centar za mirenje Hrvatske obrtničke komora i Sud časti pri Hrvatskoj gospodarskoj komori.

Tragom članka 8. i 16. Zakona, razvidno je da navedena Tijela za ARPS ne poštuju Zakon, jer na njihovom mrežnim stranicama ne postoji Godišnje izvješće o ARPS, posebno ne sadržaja kako je to propisano Zakonom.

S potrošačkog gledišta, zanimljivo je zapaziti, da je jedino Hrvatska udruga za mirenje nezavisna od Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta, jedna je udruge poslodavaca a tri su u Hrvatskoj gospodarskoj i Hrvatskoj obrtničkoj komori, koje su krovne je kuće domaćeg poduzetništva i obrta, a da nijedna udruga za zaštitu potrošača, pa čak niti savez udruga za zaštitu potrošača nema tijelo za ARPS.

Naravno da je takvo rješenje samo nastavak hrvatske politike zaštite potrošača, kojom je potrošač definiran kao slabija strana na tržištu. Kako je Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta po mišljenju većine udruga za zaštitu potrošača u izrazitom sukobu interesa kao resor za zaštitu potrošača, ovakav odabir tijela za ARPS i ne čudi.

Potrošači nemaju povjerenja da će im trgovci i njihove asocijacije pomoći pri mirnom rješavanju sporova, te se može zaključiti da je Zakon o alternativnom rješavanju potrošačkih sporova,  jedan u nizu promašenih Hrvatskih zakon, kojim su trgovci tj. njihove asocijacije potrošile novac, a nisu zaštitili potrošače.

Sve dok su i Sudovi časti pri HGK i HOK, a ne pri Savezima udruga za zaštitu potrošača, jasno je da će potrošači u Hrvatskoj biti „slabija strana na tržištu“, a ne „regulatori tržišta“ kao u uljuđenoj Europi.

Jasno je da trgovci i potrošači moraju surađivati, jedno zavise od drugih i nijedan od njih ne može biti slabija strana, osim ako tako odredi zakonodavstvo. Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta je Zakonom o zaštitu potrošača, zabranilo suradnju trgovaca i udruga potrošača, do te mjere da udruga koja surađuje s trgovcem ne može participirani na javnim natječajima za sufinanciranje projekta udruga za zaštitu potrošača.

To su jasni pokazatelji da EU ne diskriminira Hrvatske potrošače, već ih diskriminiranima čini resorno ministarstvo direktnim kreiranjem potrošačkog zakonodavstva.

Ostavi komentar

Povezani članci

Ostanimo povezani

43,705FanoviLajkaj
608SljedbeniciSlijedi
0PretplatniciPretplatiti

NAJNOVIJE