Tko želi veliki rat na Bliskom istoku?

Od 1979. godine i islamske revolucije, Iran nije napao Izrael, no sad je uzvratio s oko 300 raketa i dronova koji su velikom većinom uništeni od strane izraelske vojske i saveznika. S obzirom na to da je Izrael  donio odluku da će uzvratiti, očekuje se daljnja eskalacija sukoba koji se možda u jednom momentu neće moći kontrolirati.


Napad Irana na Izrael novi je momenat u ratu na Bliskom istoku, čini se da je nekome u interesu da rat u Gazi traje i dalje i da ne dođe do mira s Palestincima. Istovremeno dok traju napadi, Iran  poručuje Americi da je, što se njega tiče, napad završen, ali da će uzvratiti ako Izrael ponovo napadne. Iran odgovora da do njegovog napada ne bi ni došlo da je “međunarodna zajednica reagirala na agresivne napade“ Izraela. Isprva se čini da ni Iranu nije do eskalacije, njemu je zapravo cilj kupovanje vremena jer želi proizvesti svoju atomsku bombu. No treba se sjetiti da su dosadašnji palestinski pokreti kako Hamas tako i Hezbollah inicirani na svoj način iz Irana u proteklim godinama. Kao da su se zadnji događaji u Izraelu i Gazi dogodili izvan kontrole.

Stajalište Europe je da širi rat treba spriječiti pod svaku cijenu, mirovni proces između Izraela i Palestinaca zaustavljen je napadom Hamasa. Treba znati i to da Iran nipošto ne želi da Egipat i Izrael vode glavnu riječ na Bliskom istoku, pa je i to dio strategije i geopolitike bombama. S druge strane, stav je Izraela da je Iran pokrenuo rat protiv njega i da će uzvratiti.

Europska diplomacija i dio zemalja u Europi smatra da se mora nastaviti mirovni proces, Španjolska i još neke zemlje žele priznati državu Palestinu. Visoki predstavnik za vanjsku politiku Europske unije Josep Borrell je rekao da je svima u interesu da Iran ne postane nuklearna sila, pa zato istovremeno razgovara sa svim stranama. Zanimljivo je da je Borrell rekao da je regionalni rat nekome u interesu, no nije imenovao kome.

Ako se analizira šira geopolitička slika čini se da Rusiji možda i ne odgovora eskalacija na Bliskom istoku jer će se pomoć Irana onda smanjiti, no Kini to može odgovarati jer SAD ne može istovremeno voditi tri velika rata, u Ukrajini, Bliskom istoku i Dalekom istoku, pa bi Kina imala slobodnije ruke u vezi Tajvana.

Glavni tajnik Ujedinjenih naroda (UN) Antonio Guterres podsjetio je u nedjelju, nakon iranskog napada na Izrael, da su činovi odmazde koji uključuju upotrebu sile zabranjeni prema međunarodnom pravu i da je vrijeme za smirivanje sukoba.

Istovremeno vojni analitičari strahuju od uzvratnog napada Izraela, jedni smatraju da će Izrael napasti iranska vojna postrojenja, drugi da će napasti naftna polja, a treći da će napasti nuklearna postrojenja Irana.

Ostavi komentar

Prethodni članak
Sljedeći članak

Povezani članci

Ostanimo povezani

51,240FanoviLajkaj
608SljedbeniciSlijedi
0PretplatniciPretplatiti

NAJNOVIJE