Znate li kolika će biti cijena plina i električne energije ujesen iduće godine? Dakako da ne znate, možete samo pogađati. To danas u Europi ne znaju oni koji bi to trebali znati, a to su državne institucije, a znaju oni koji to ne bi trebali znati, koji određuju cijene, a to su burzovni mešetari.
Na tom principu danas radi HUPS, mađarska robna burza za električnu energiju, naftu i plin odnosno HUDEX za električnu energiju. To je referentna burza prema kojoj plaćamo uvozni plin i električnu energiju. Hrvatska sama proizvodi oko tri četvrtine električne energije za svoje potrebe, dok jednu četvrtinu uvozi.
Većina srednjoeuropskih zemalja kupuje naftu, plin i struju putem takozvanih terminskih ugovora, kako bi se osigurala za budućnost. To konkretno znači da većina zemalja danas sklapa terminske ugovore za energente za isporuku u cijelu 2023. i 2024. godinu. U tim ugovorima cijene su određene na takozvanoj tržišnoj bazi, na temelju predviđanja što će i kako će biti. Primjerice, ako rat u Ukrajini prestane, cijene će pasti, ako ne, cijene će i dalje divljati. Danas su te terminske cijene za plin od tri do pet puta više od cijena iz protekle godine.
Kako nacionalni proizvođači plina i distributeri sami prema svojim očekivanjima određuju po kojoj će cijeni i kad kupiti energiju za iduću godinu, to će reći da i same države sudjeluju u toj velikoj igri kockanja.
Zbog toga što je riječ o nepredvidim kretanjima cijena i o kockanju terminskim ugovorima, razvijeno je takozvano SPOT tržište, gdje države na istoj burzi kupuju energiju koja im je trenutno potrebna. No na taj se način zapravo zidaju ionako visoke cijene s terminskih tržišta jer je ono čega trenutno nema uvijek najskuplje.
Hrvatski plin koji proizvodi INA prodaje se po cijeni koja je daleko ispod tržišne na burzi, a danas to već znaju svi koji čitaju o najnovijoj aferi oko plina.
Afera se možda mogla izbjeći da je postojala odluka da se sav domaći plin INA-e po niskim cijenama prodaje u skladište Okoli za zimu. Osim toga, država je već davno trebala napraviti ne jedan, nego dva skladišta tipa Okoli. Kako to nije učinila, napravila je mjesta lopovima i preprodavačima, čitaj: jeftino kupi, skupo prodaj.
S druge strane, HEP danas kupuje plin po tržišnoj cijeni, pa se morao debelo zadužiti po trenutno najvišim cijenama.
Kad se kaže da se na greškama uči, to pogotovo vrijedi za duboku državu, a kod nas i za vladu. Sistemska greška skupo se plaća jer vlada gubi povjerenje građana, a to je ono najdragocjenije.
