Zašto je nama Međimurcima i Hrvatima općenito tako teško biti sretan zbog tuđeg uspjeha pitanje je koje mi se ovih dana mota po glavi. Nikako, ali baš nikako to ne mogu razumjeti. Možda zato što sam rođena u nekom drugom vremenu pa se još nisam uspjela zatrovati takvim razmišljanjima, a i privatno uvijek svaki uspjeh, bilo da je riječ o postignućima rodbine ili prijatelja, pošteno proslavimo.
Odgovor na postavljeno pitanje najvjerojatnije leži u ovim riječima. Ljubomora, zavist i da upotrijebim i riječ koju mi Međimurci volimo tako često koristiti, a to je jal. U težim slučajevima riječ je o egu koji, ako ga ne kontroliramo, remeti ljudske odnose pa čak i do te mjere da se unište tuđi životi.
Kako drugačije objasniti to da ljudi ne mogu prihvatiti da jedna fakultetski obrazovana osoba može kvalitetno i uspješno obavljati istovremeno dva posla. Ništa nije nemoguće, pogotovo ne za mladu osobu koja još nije osnovala obitelj pa sve svoje snage može uložiti u posao. Prije svega, to svakome može postati ostvarivo dobrom raspodjelom posla i još boljom organizacijom vremena. Isto tako, za to je potrebna volja te puno odricanja u privatnom životu, nešto što još mnogima teško pada.
Sličnoj situaciji u kojoj mnogi zavide mladom čovjeku svjedočimo i na nacionalnoj razini. Dežurni dušobrižnici ovih su dana iz petnih žila napali Matu Rimca koji je predstavio svoj novi model električnog superautomobila na poznatom sajmu u Ženevi i oduševio cijeli svijet. Pljuvanje po njemu, njegovom ocu i novcu koji je dobio za pokretanje biznisa na društvenim se mrežama proširilo poput munje. Pitam se bi li takvima bilo draže da je novac iskoristio na način kao što to čine naši političari.
Sveprisutna zavist vjerojatno je jedan od razloga zašto još uvijek tapkamo na mjestu i nikamo da se pomaknemo. Krajnje je vrijeme da to promijenimo jer su naši pojedini dijelovi Međimurja skoro pa prazni. Pametni su oni koji su shvatili da u takvom okruženju nema mjesta za napredak pa su otišli u inozemstvo gdje se svaki uspješan rad puno više cijeni nego kod nas.
