Kultura ulizivanja dobila je takve razmjere da te zaboli glava. Prisustvovala sam službenom događaju na kojem je društvena anomalija dovedena do apsurdnih razmjera u banalnoj situaciji. Presica, a zapravo mala svečanost završetka energetske obnove Bolnice, sazvana je u 11 sati u krugu Bolnice na vrelom suncu i asfaltu. Župan je sazivajući presicu razmišljao o tome da novoobnovljena bolnica bude savršena kulisa temi presice. Zaboravio je pritom da će se time iz zdravstvene ustanove poslati pogrešna poruka. U podne se ne stoji na suncu. Tim više što su na događaju bili brojni liječnici. Kako će im građani vjerovati u štetnost Sunčevih zraka, ako ni liječnici sami ne poštuju svoje preporuke. Liječnici uzvanici tog događaja umjesto da župana upozore na to, šute ko zaliveni. Nemojmo se onda čuditi što političari, jer im to dopuštamo, misle da o svemu znaju više od stručnjaka i da u svemu njihova mora biti zadnja.
Pa ako su liječnici i drugo nazočno zdravstveno osoblje šutjeli da se županu ne bi zamjerili, novinari još uvijek imaju svetu zadaću da se zamjere i kažu – car je gol.
Da ne govorim o tome da je postojao rizik da se netko od uzvanika sruši na suncu, slušajući prigodne govore koji uvijek, ma ako uzvanici željeli biti kratki, potraju.
Pitam zdravstvene djelatnike prije početka presice i dolaska župana, kakvu to poruku šaljete građanima o štetnosti boravka na suncu usred dana iz srca zdravstvene ustanove?
Sliježu ramenima i odgovornost bacaju na župana, on je tako htio.
Ne lezi vraže, s istom primjedbom obraćam se županu. Odmah je shvatio poantu i osobno uzeo govornicu pod ruku i unio je u hol na ulazu u bolnicu.
Doduše na kraju događaja župan je “uzeo struku pod zaštitu” i kazao da je presica preseljena u hol na savjet struke. Pitala sam ga nakon toga gdje mogu dići “diplomu za doktora”.
No šalu na stranu, ali što se još “struka i stručnjaci” ne usude reći županu, u strahu da ne ugroze mandat ili stolicu?
